Kako je pojašnjeno u inicijativi, nova parlamentarna većina i nova Vlada su definisale ključne prioritete, a to su ubraznje puta evropskih integracija, reforme u pravosuđu, izborna reforma i poboljšanje ekonomske, odnosno socijalne situacije. Ipak, umjesto navedenih prioriteta dominiraju teme koje dodatno polarizuju i zbunjuju javnost, koje političku scenu čine nestabilnijom, koje nijesu dio evropske agende i koje ne doprinose poboljšanju ozbiljno ugroženog životnog standarda. 

"Svakodnevno se priča o Otvorenom Balkanu od kojeg Crna Gora nema i ne može imati ama baš ništa dobro, popisu stanovništva od kojeg se pokušava napraviti još jedna politička arena i poligon za produbljivanje i ovako prevelikih podjela u državi i ugovoru sa SPC čija radna verzija upućuje na to da su interesi jedne vjerske zajednice Vladi bili ispred interesa države, dok se javnost konstantno izlaže međusobnim optuživanjima i vrijeđanjima između samih konstituenata vlasti. Vlada ne preduzima adekvatne mjere u cilju zaštite socijalno ugroženih kategorija građana i podrške velikom broju mikro i malih preduzeća koja se nalaze u izuzetno teškoj situaciji. Sa druge strane, kadrovska politika Vlade pokazuje svu njenu nefunkcionalnost i neozbiljnost, uključujući i činjenicu da se, u ime Vlade, u državnim kompanijama imenuju funkcioneri partija koje su, makar formalno, protiv te Vlade. To pokazuje i da su u aranžman oko 43. Vlade uključeni i subjekti van Crne Gore, odnosno da je dominantan dio Vlade pod kontrolom susjedne države", saopštio je Šehović. 

Kako je dodao, ova vlada osim što se bavi pitanjima koja ne treba da budu prioritet, nema ni legitimitet da to čini, odnosno da insistira na pitanjima oko kojih ne postoji društveni konsenzus, a pritom nijesu dio evropske agende.

"Sa 14 poslanika, koliko imaju partije koje imaju predstavnike, tj. ministre u Vladi, ova Vlada nema puni legitimitet da se bavi pitanjima poput ugovora sa SPC koja duboko dijele crnogorsko društvo i koja su, po svojoj prirodi, od velikog značaja jer potencijalno, a nakon uvida u radnu verziju dokumenta sasvim izvjesno, mogu nanijeti ozbiljnu štetu državi Crnoj Gori. Isto važi i za uvođenje Crne Gore u regionalne inicijative (Otvoreni Balkan) na prečac i prisilno, bez ozbiljne analize, dok u javnosti, pored brojnih štetnih efekata ove inicijative po Crnu Goru, nijesmo čuli nijednu njenu pozitivnu stranu. Napominjemo da o bilo kojem od navedenih pitanja do sada nije sprovedena bilo kakva javna konsultacija, što takođe upućuje na to da su namjere ove Vlade da, bez legitimiteta u Parlamentu, a time zapravo bez podrške građana za ovo što radi, donosi važne odluke i to na štetu države Crne Gore", rekao je Šehović. 

On je zaključio da, sa druge strane, u crnogorskom Parlamentu dva mjeseca od formiranja nove parlamentarne većine nije pokrenut suštinski dijalog oko neophodnih imenovanja u pravosuđu (izbor VDT-a, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta), iako je to trebalo da bude jedan od ključnih prioriteta u evropskoj agendi.

"Takođe, rad na izbornoj reformi nije ni počeo, odnosno nije čak ni popunjen sastav Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu." 

U inicijativi se zaključuje da sve ukazuje da je jedini ozbiljan, odgovoran i pravedan način izlaska iz dvogodišnje političke krize skraćenje mandata Skupštine Crne Gore i dogovor oko termina i načina organizacije vanrednih parlamentarnih izbora, odnosno vraćanje mandata građankama i građanima Crne Gore. 

Ustav osnov za donošenje Odluke o skraćenju mandata Skupštine Crne Gore sadržan je u članu 84 Ustava Crne Gore, po kojoj na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skupština može skratiti mandat.