"Kao i prethodnih godina ukazujemo na izostanak pravde za žrtve, na selektivan odnos prema zločinima, zločincima i naredbodavcima, na izostanak kulture sjećanja tj. na to da građani/ke nisu na adekvatan način upoznati/e sa  počinjenim zločinima u njihovo ime  u ratovima devedesetih.  Država Crna Gora nije pokazala političku volju, ozbiljan napor sudstva i tužilaštva u borbi protiv nekažnivosti  kako bi  ratne zločine počinjeni na njenoj teritoriji procesuirala", ističe ANIMA

Kako dodaju, organizacije civilnog društva Crne Gore, koje se zalažu za proces suočavanja sa prošlošću i kulturu sjećanja, ukazuju na karakteristike sudskih istraga i procesa: procesi su obuhvatili samo izvršioce i najniže u hijerarhiji odgovornosti bez procesuiranja nalogodavaca i inspiratora zločina, istrage su spore i neučinkovite,  vode  se neefikasno i ne rezultiraju osuđujućim presudama.

Izostaje, kako navode,  i adekvatna podrška žrtvama i njihovim porodicama. Ipak, iz državnog budžeta izdvojeno je  preko pet miliona eura za  naknadu štete žrtvama ratnih zločina koja je ostvarena pred crnogorskim sudovima, što pokazuje da je država preuzela dio  odgovornosti u pojedinim slučajevima ali izostaju javne politike i adekvatno obavještavanje javnosti.  Podizanje spomen obilježja svim žrtvama stradalim u ratovima devedesetih, uprkos priznavanja žrtava,  relativizuje odgovornost za te žrtve. O uzrocima i posledicama rata kao i o uključenosti političkih elita (što ideološki, što funkcionalno) se ne govori pa to razdoblje služi za produbljivanje političkih i nacionalnih podjela.

"Svaka krivična  i politička odgovornost mora biti individualizovana, društvena i moralna odgovornost prihvaćena, svaka žrtva uvažena, svako mjesto zločina adekvatno obilježeno i ugrađeno u memoriju budućih generacija  kroz obrazovanje i Dane sjećanja",navode u saopštenju.

Iz navedenog ponavljaju i ovog puta da obilaskom mjesta zločina (osmi  put) i polaganjem cvijeća:

 "Odajemo počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih; Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori; Ukazujemo na zločine počinjene u naše ime Afirmišemo  potrebu suočavanja sa prošlošću  da bi se spriječile zloupotrebe ljudi  i zločini u budućnosti", zaključili su u saopštenju.