"Odluka o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja za 40 odsto primjenjuje se od 10. maja, a od 7. juna je dodatno smanjena, na ukupno 50 odsto. Zbog toga je najniža cijena benzina u Crnoj Gori, a dizel je jeftiniji nego kod većine susjeda. Odluka važi do 30. avgusta i, zavisno od dešavanja na tržištu, Ministarstvo finansija će dalje odgovorno reagovati. Po tom osnovu, preko sedam miliona eura prihoda je manje od planiranih za maj i jun a, uključujući i ovaj period u julu, državna kasa je "tanja" za oko 10 miliona", precizirali su iz resora koji vodi Aleksandar Damjanović.

Pitali smo i koliko su državu koštale i nulta stopa PDV-a na hljeb i mjera u vezi sa akcizama na plastiku.

Udariće na sivu ekonomiju

Predlogom rebalansa budžeta, planiranim do kraja jula ili sredinom septembra, biće sve precizno predviđeno po pitanju nadomješćivanja prihoda "izgubljenih" smanjenjem akciza i ukidanjem PDV-a na hljeb.

"Naglasak će biti na još većoj fiskalnoj disciplini, efikasnijoj naplati poreskog duga, što se između ostalog pokušava i kroz realizaciju reprograma, gdje bi trebalo da se obuhvati oko 130 miliona eura, ili jednokratno prihoduje u državnu kasu 10 odsto, što je oko 13 miliona eura. Ne planira se povećanje postojećih poreskih stopa, već snažan udar na sivu ekonomiju, jer je procjena da je u sivoj zoni najmanje trećina privredne aktivnosti ili, prema procijenjenom BDP-u, oko 1,5 milijardi eura. To je ogroman poreski potencijal i izazov za novu Vladu – poručili su iz MF-a.

Naveli su da iako imaju značajan pad planiranih prihoda po osnovu doprinosa, stagnaciju akciznih prihoda, prema preliminarnim podacima – ukupni prihodi od PDV-a su iznad planiranih i pored snižene stope PDV-a.

"Tako se kompenzuju neki neostvareni i nerealno planirani prihodi od djelatnosti koje nijesu ni bile zakonski uređene, a činimo napore da poreski i neporeski prihodi budu što veći, kako bismo smanjili potrebu za dodatnom akumulacijom, odnosno zaduženjem na inostranom ili domaćem finansijskom tržištu. Očekuje se da će gubitak prihoda po osnovu umanjenja akcize na gorivo u najvećoj mjeri biti kompenzovan rastom akcize na duvan i duvanske proizvode, na alkohol i alkoholna pića i na gazirana pića – poručili su iz MF-a.

"Prioritet Ministarstva finansija (MF) i Vlade je da, u uslovima globalnih poremećaja, pomogne građanima i privredi, a među mjerama su i ove kojima se država odriče značajnog dijela prihoda da bi umanjila udar na životni standard. Prema analizi, godišnji procijenjeni fiskalni efekat smanjene stope PDV-a na životne namirnice (brašno, hljeb i suncokretovo ulje rafinisano sa sedam odsto na nula odsto, kao i za so sa 21 odsto na sedam odsto) na budžetske prihode iznosi ukupno oko 4,3 miliona eura. Od tog iznosa, razlika između sedam odsto i nulte stope PDV-a na hljeb je oko 1,5 miliona eura na godišnjem nivou. Preliminarni podaci za jun pokazuju da su prihodi od akcize na gorivo niži za 4,3 miliona eura ili 31,2 odsto, u odnosu na jun 2021. godine, kao posledica umanjenja akcize na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja. U odnosu na mjesečni plan za jun, ova kategorija akcize je niža za 5,2 miliona. U maju 2022. su prihodi od akcize na gorivo bili manji za milion eura nego u maju 2021, odnosno za 1,9 miliona u odnosu na mjesečni plan. Akciza na plastiku nije u potpunosti ukinuta, već se to odnosi na akcizu na plastiku kada se ona koristi kao ambalaža u industriji hrane i pića, kao i u medicinske svrhe", pojasnili su iz MF-a.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je propisano da se promet hljeba oporezuje po nultoj stopi, odnosno da je uvoz hljeba oslobođen od plaćanja PDV-a do 31. decembra 2022. godine, primjenjuje se od 21. juna ove godine.

"S obzirom da se prihodi po osnovu PDV-a ne planiraju po proizvodima ili grupama proizvoda, kao i da se naplata ne prati na taj način – nije moguće reći koliko je novca dosad manje u budžetu usled primjene ove mjere, već se procjenjuje godišnji fiskalni efekat. On iznosi oko 1,5 miliona eura. Prema preliminarnim podacima, ukupni prihodi od PDV-a u junu su iznad planiranih. To je, osim efekata povećane potrošnje i cijena, u velikoj mjeri i rezultat unaprijeđene poreske discipline usled primjene e-fiskalizacije", poručili su iz MF-a.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, čija rješenja su u primjeni od 6. maja 2022. godine, propisano je da su proizvodi na koje se plaća akciza, pored ostalih, i oni od plastike za jednokratnu upotrebu. Akciza za te proizvode se plaća po kilogramu, u iznosu od 0,4 eura.

"Skupština Crne Gore je 15. juna 2022. godine donijela Zakon o dopuni Zakona o akcizama, kojim je propisano da se akciza ne plaća na proizvode od plastike koji se koriste kao ambalaža u industriji hrane i pića kao i za upotrebu u medicinske svrhe. Ukazano je da uvođenje akcize na ove proizvode uslovljava rast cijena domaćih proizvoda, što bi dovelo do nelojalne konkurencije domaćim proizvođačima i neravnopravnog poreskog statusa. Budžet je od naplate navedene akcize prihodovao oko 150.000 eura, zaključno sa 30. junom ove godine, a ne očekuje se da gubitak prihoda po osnovu ukidanja naplate dijela ove kategorije akciza značajno utiče na prihode budžeta", naveli su iz MF-a za "DAN".