Cijena barela na londonskom tržištu pala je 5,5 odsto na 101,16 USD, dok je na američkom barel pojeftinio 6,9 odsto na 97,59 dolara, prenosi SEEbiz.

Najveći sedmični pad cijena nafte u posljednjih mjesec posljedica je povećanja kamatnih stopa centralnih banaka u svijetu kako bi suzbile visoku inflaciju, a to će usporiti rast globalne ekonomije, a time i oslabiti potražnju za naftom.

Najviše je u fokusu američka centralna banka, nakon što je prošle sedmice objavljeno da je inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u junu dostigla 9,1 odsto, novi najviši nivo u preko 40 godina.

Zbog toga se očekuje da će Fed i u julu, drugi mjesec zaredom, povećati ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 procentnih bodova. Neki čak špekulišu o povećanju kamata za cijeli procentni bod.

Trenutno se na tržištima procjenjuje da postoji 75 odsto šanse da će Fed povećati kamate 0,75 procentnih bodova, a 25 odsto da će kamate povećati jedan odstotni bod.

Na tržištu pomno prate i posjetu američkog predsjednika Džoa Bajdena Bliskom istoku, od kojeg se očekuje da će od tamošnjih partnera zatražiti veću proizvodnju nafte.

Ipak, Sjedinjene Američke Države (SAD) ne očekuju da će Saudijska Arabija i ostali odmah povećati proizvodnju.

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) već su aktivirale gotovo sve rezervne kapacitete, ali SAD bi od njih mogle dobiti obećanje da će povećati proizvodnju idućih mjeseci, što bi tržištu signaliziralo da će dobiti još barela bude li potrebno.

Analitičari predviđaju da će strah od slabljenja svjetske ekonomije i dalje pritiskati cijene.

"Cijena barela u Londonu pala je prošle sedmice u i ispod 100 dolara i vjerojatno će nastaviti kliziti jer strah od recesije vjerovatno neće tako skoro jenjati", navode analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištu.

Raspoloženje na tržištu prigušuje i novi talas zaraze koronavirusom u Kini, koji koči oporavak potražnje.

Prerada u kineskim rafinerijama smanjena je u junu skoro deset odsto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prvoj polovini godine pala je prvi put barem od 2011. godine, i to šest odsto.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene nafte su, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile više od 40 odsto.

Izvor: N1