"Montenegro Works" je osnovan u drugoj polovini prošle godine, a ta firma se bavi praćenjem i analizom finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države i stručnom podrškom u sprovođenju reformi radi efikasnijeg upravljanja.Informaciju o predlozima za postupanje Vlade u vezi statusa privrednog društva "Montenegro Worksa" pripremilo je Ministarstvo finansija na čijem čelu je Aleksandar Damjanović.

U informaciji su, kako je "Danu" potvrđeno, razmatrana dva predloga.

Jedan je bio da se od MW napravi holding - kompanija, što je bio plan prethodne Vlade koja ga je osnovala. Ali, da bi se to sprovelo, trebalo bi mijenjati Zakon o privrednim društvima, Zakon o tržištu kapitala, pripremanje zakona o privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, odnosno suštinski bi se morao mijenjati model organizacije državne uprave, gdje bi se iz državne uprave izmjestila kontrola, kao i upravljanje nad vlasništvom privrednih društava, koje bi se predalo iz državnih tokova prema pozicijama gazdovanja/upravljanja u finansijskim iskazima društva. To bi, kako je navedeno u informaciji, iziskivalo period od dvije do tri godine i oko 11-13 miliona budžetskih izdvajanja.

Drugi predlog, koji je manjinskoj Vladi prihvatljiviji, jeste dobrovoljna likvidacija po skraćenom postupku, shodno članu 260 Zakona o privrednim društvima. U informaciji je navedeno da je društvo prihodno neodrživo, da se eksluzivno finansira iz osnivačkog kapitala koji je iznosio 490 hiljada eura, te da je izostalo dodatno ulaganje u poslovanje.

"Bez sveobuhvatnih reformi regulatornog okvira iz prvog predloga, koji se ne može izvesti po skraćenoj proceduri uz potrebni kvalitet usklađene regulative, društvo bi kraj naredne godine okončalo u riziku neizvjesnosti. Društvo ima dva stalno zaposlena, dva zaposlena sa ugovorima na određeno i sedam privremeno i povremeno angažovanih lica", navedeno je u informaciji.

Vlada, kao jedini osnivač i vlasnik društva ima zakonski model da uz ispunjenje svih obaveza prema zaposlenima i povjeriocima pokrene i sprovede skraćeni postupak dobrovoljne likvidacije, navedeno je u informaciji. Nakon likvidacije, od 490 hiljada eura osnivačkog kapitala, Ministarstvo finansija procjenjuje da će u trezor vratiti 150 hiljada eura.

"Montenegro Works" je registrovan u centralnom registru Privrednog suda 12. novembra prošle godine, dok je bivša Vlada, na čijem čelu je bio Zdravko Krivokapić, odluku o osnivanju društva donijela početkom avgusta.

Glavni zagovornik osnivanja "Montenegro Worksa" je bivši ministar finansija Milojko Spajić. On je nakon osnivanja "Montenegro Worksa" kazao da je ta kompanija potrebna, između ostalog, da bi se zaštitio crnogorski budžet od negativnih slučajeva iz prošlosti, kada su izgubljeni značajni prihodi zbog lošeg upravljanja pojedinim državnim firmama.

"Pravni osnov za donošenje odluke vlade je u Zakonu o privrednim društvima, a to je bila i preporuka u razgovorima sa predstavnicima Evropske komisije, MMF-a i drugih međunarodnih partnera", kazao je tada Spajić i kao loše primjere upravljanja državnim preduzećima u prošlosti naveo aktiviranje garancija za Crnogorsku i Barsku plovidbu i nezakonitu državnu pomoć za Montenegroerlajnz.

Trojica ministara izdvojila mišljenje

Prethodna Vlada nije jednoglasno donijela odluku o Statutu kompanije "Montenegro Works". Tada su mišljenja izdvojili ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, potpredsjednik Vlade, a sadašnji premijer, Dritan Abazović i bivši ministar inostranih poslova, a sadašnji savjetnik premijera, Đorđe Radulović. Statut je tada usvojen na predlog Spajića.

Bojanić je tada ukazao da predlog Statuta nije u saglasju sa članom 1 Odluke o osnivanju "Montenegro Worksa" koji glasi - 'radi nadzora, praćenja i analiziranja finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, kao i podrške u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja istim, osniva se "Montenegro Works". Zatim je ukazao da je članom 9 predloženog Statuta definisano da osnivač (Vlada) usvaja godišnji izvještaj o nadzoru nad firmama u većinskom vlasništvu države, ali nije definisano ko priprema izvještaj, kao i na osnovu kojih ovlašćenja "Montenegro Works" vrši nadzor nad organima upravljanja tih firmi čija prava, obaveze i odgovornosti definiše zakon o privrednim društvima. Bojanić je tada istakao da predlog Statuta nije utvrdio Odbor direktora "Montenegro Worksa", kako je definisano članom 10 Odluke o osnivanju, već je predlagač Statuta Ministarstvo finansija u ime Vlade.

On smatra da predviđeni način finansiranja firme, a bez predloga finansijskog plana, upućuje na izvjesne dodatne troškove, odnosno dodatne uloge Vlade.

Direktori dobijaju dvije, umjesto 12 neto zarada

Izvršni direktor "Montenegro Worksa" je Filip Radulović, dok je finansijski direktor Jovan Gošović. Njima je ugovorima predviđena otpremnina od 12 neto plata u slučaju raskida, dok, kako piše u informaciji, ukoliko se ugovor raskine po sili zakona, odnosno saglasno članu 163 i 164 Zakona o radu, poslodavac je dužan da im isplati dvije prosječne mjesečne neto zarade.

Raduloviću je, prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, plata u prošloj godini iznosila 2.845 eura. U ovoj godini mu je, kao i svima uvećana, nakon sprovođenja programa "Evropa sad", koji je nova Vlada nedavno preimenovala u program "Nova poreska politika".

Članovi borda direktora "Montenegro Worksa", imenovani polovinom aprila su: Bodin Šćepanović, Milena Milović, Mladen Vlahović i Winfried Hopf. Pal Kovač je razriješen krajem maja.