Cijene pšenice, kukuruza i palminog ulja stmoglavo padaju na berzi. No, prema riječima ekonomskog analitičara Novaka Svrkote, nema mjesta za veliki optimizam, jer je potrebno vrijeme da bi se to odrazilo na maloprodaju. Tu su, kaže, i drugi faktori.

"Grafikoni pokazuju da su se cijene u dolarima vratile na one prije početka rata, međutim, treba reći da je odnos dolara-eura prije godinu i po bio drastično drugačiji nego danas i da je dolar vrijedio 20-25 odsto manje. Tako da ako imamo cijene u dolarima, to je do 25 odsto više u eurima", kaže Svrkota.

Da se pad cijena na berzi neće preslikati na markete, smatra i agroekonomista Voja Stanković.

"Ovaj pad, sezonskog je karaktera, izazvan je nešto manjom tražnjom, zbog sezone godišnjih odmora, tražnja je manja, turistički objekti su se snabdjeli još ranije sa potrebnim količinama hrane, ugostiteljski objekti raspolažu punim kapacitetima i u Crnoj Gori i svim zemljama regiona", objašnjava Stanković.

On vjeruje da će se u narednom periodu, ipak, stabilizovati cijene.

"I da će taj psihološki faktor nestašica veoma brzo proći. I devedesetih, ako se malo vratimo dvije, tri decenije, psihološki faktor je najviše uticao na skok cijena. Prije svega se tu misli na rast tražnje. Neuobučajen rast tražnje. Dok je psihologija nestašice, hrana je ipak energent ljudskog roda", kaže Stanković.

Podsjetili su da je poskupljenje uslovila prvo pandemija korona virusa, koja je određeni period otežavala transport robe, a potom i rat u Ukrajini.

"Da li je ovo posljedica rata u Ukrajini ili posljedica odgovora na rat u Ukrajini. Ako uvedete sankcije jednoj zemlji, koja je veliki proizvođač žitarica i energenata, tu cijenu će plaćati građani tih zemalja, koje su uvele sankcije, a ne Rusija, koja ostvaruje rekordne prihode zbog rasta cijena gasa i nafte", kaže Svrkota.

Vrijednost pšenice na berzi trenutno je na nivou prije izbijanja rata u Ukrajini, a cijena ulja je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu.