Dočekujemo sezonu manje spremni nego prethodnih godina, budući da je dvije trećine specijalizovanih letilica za gašenje šumskih požara van stroja. Pokušaji da se nešto uradi ostali su u sjenci prepucavanja bivšeg premijera, njegovog kabineta sa takođe bivšim ministrom unutrašnjih poslova o tome ko je odgovoran što je tadašnja Vlada zatajila da reaguje dok su avioni i specijalizovani helikopteri MUP-a čekali tehnički pregled, servis ili ozbiljnije ulaganje u opravku…

Crna Gora ima na raspolaganju, sa sezonskim pojačanjima, oko 700 vatrogasaca u lokalnim, tj. opštinskim službama spašavanja, sa oko 150 specijalizovanih vozila za gašenje. Iz vazduha trenutno ove snage mogu da računaju na podršku jednog aviona tipa "air tractor“ na kojeg je spala Aviohelikopterska jedinica MUP-a i na nekoliko vojnih helikoptera koji mogu da posluže za nošenje "vedra“ sa vodom, odnosno ispomoć vatrogascima na terenu.

Kako je prije dva dana kazao Radiju Slobodna Evropa generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, Crna Gora raspolaže skromnim sredstvima "ali sa resursima koje imamo bićemo na visini zadatka i odgovorićemo izazovima u sezoni“.

Ujedno, iz Ministarstva unutrašnjih poslova apelovali su na građane da zbog sušnog perioda i ekstremnih temepratura shvate ozbiljnost situacije, da ne pale vatru na otvorenom i ne koriste pirotehnička sredstva koja mogu biti iskra koja će napraviti haos...

Kad gori zemlja

Prema riječima Zlatka Ćirovića, komandira Službe spašavanja u Herceg Novom – opštini koja je od početka jula imala nekoliko velikih požara – nije ovo ni prvi ni posljednji nalet vrućina, i ne brine ga toliko toplotni udar.

"Za svaki požar koji preraste u stihiju, potrebno je nekoliko elemenata: iskra, gorivni materijal i kiseonik, naročito ako plamen potpomogne i najmanji vjetar... Ljudi olako shvataju vatru, od onog uobičajenog, mahinalnog bacanja opuška kroz prozor kola, preko ostavljanja pokošene trave po livadi, do paljenja plamena na otvorenom koji na ovoj silnoj temperaturi lako postane buktinja koja tinja, od koje i doslovce zemlja poslije gori", kaže Ćirović za Pobjedu.

Ističe da je podzemno širenje vatre jedan od najopasnijih fenomena, naročito izraženih tokom ljeta.

"Preko korijena zapaljenih stabala vatra kroz užarenu zemlju putuje dalje u neočekivanim pravcima, a "iznutra“ zapaljeno drveće otvara nove smjerove stihiji. Još ako je, kao što je to slučaj pored mora, tokom dana požar potpomognut maestralom – eto problema i glavobolje", ističe sagovornik Pobjede.

Svi koji se sjećaju 2017. godine kao jedne od najtežih po požarima, znaju koliko je efektiva nemoćna da se suprotstavi vatrenoj stihiji kakva je te godine "progutala“ ogromne površine makije i borove šume na poluostrvu Luštica. Osim moćnih kanadera, kojih (više) nemamo, teško što može da se nosi sa takvim požarima koji se šire na površini i ispod zemlje, dok šišarke poput plamenih projektila iz katapulta začas prenose vatru na druge lokacije...

Trebalo je uz nadljudske napore više od mjesec da se te godine na Luštici vatra potpuno stavi pod kontrolu.

Volonterska društva

Upravo je to iskustvo od prije pet godina bilo okidač da se lokalno stanovništvo Luštice samoorganizuje i premosti činjenicu da stvari ne funkcionišu kao u bivšoj Jugoslaviji koja je imala i drugačije organizovanu vojsku, ali i odgovarajući sistem civilne zaštite koji je uvezivao volontere i privredna društva u poseban front organizovan da reaguje u svim vanrednim situacijama.

Početkom jula 2018. godine novoformirano Dobrovoljačko vatrogasno društvo "Luštica“ imalo je prvo "vatreno krštenje“ kada je zbog varničenja na stubu zaraslom u bršljan, planulo na Malim Rosama.

Potvrdilo se koliko je opravdano da na poluostrvu koje teritorijom potpada pod hercegnovsku opštinu ali je kopnenim putem jako udaljeno, postoji lokalna vatrogasna ispostava koja može da reaguje vrlo brzo i lokalizuje vatru, ili je kontroliše dok eventualno ne stigne ispomoć kolega iz Novog, Tivta ili Kotora.

Prema riječima predsjednika DVD "Luštica“ Nikole Trojanovića, požar iz 2017. godine pokrenuo ih je na akciju. Krenulo je prikupljanje sredstava, od kuće do kuće, uključili su se privatnici i privrednici podrškom, koliko je ko mogao i DVD je uspjelo da iz Slovenije kupi tri polovna vatrogasna kamiona i okupi 30 obučenih volontera.

"Znate kako kažu: svaku vatru gasi kofa vode, ako ste u prilici da odmah reagujete. Kamione smo rasporedili na tri punkta na Luštici, u selima Begovići, Zabrđe i Mrkovi, tako da iz svake te tačke možemo da reagujemo u okviru pet do sedam minuta. U selima ima po dva-tri vozača sa odgovarajućom kategorijom, i uvijek je neko tu ako zatreba. A u slučaju većeg požara ne moramo nikoga posebno animirati već nam se priključe mještani, pa i turisti, spontano da svako da svoj doprinos", priča Trojanović za Pobjedu.

Njihovo iskustvo i primjer pokazuju da i lokalna zajednica može imati značajnu ulogu u sprečavanju velikih požara. Ali ipak, smatra on, ovakve primjere država treba dodatno da podupre sistemskim promjenama.

Prepreke

U Boki je tradicija dobrovoljnih vatrogasnih društava jako razvijena, o čemu svjedoče prrimjeri takvih družina u Krtolama ili Perastu gdje funkcioniše najstarije DVD u zalivu sa gotovo stogodišnjom tradicijom.

Ali nije svuda situacija ista, niti ima uslova za tako što. Na taj problem ukazuje i načelnik službe spašavanja u hercegnovskoj opštini Zlatko Ćirović.

"Lokalne zajednice nijesu sve opremljene isto, negdje je, u nekim opštinama, situacija dobra, negdje podnošljiva, a u nekim sredinama katastrofalna", navodi Ćirović.

U takvim uslovima, ključni cilj za bilo koju vatrogansu službu u zemlji svodi se na odbranu objekata i ljudskih života.

"To jeste prioritet. Ali se iz objektivnih razloga zapostavlja flora i fauna, uticaj dima i isparenja i na ljude a da ne govorimo o posljedicama po životnu sredinu. Smatram da adekvatnog odgovora na ukupne izazove koji nameću požari nema i neće biti bez korjenitih promjena u sistemu zaštite od požara koje moraju da se sprovedu odozgo", ističe Ćirović.

On nije zadovoljan pozicijom i dometima rada Direktorata, ali ističe da to nije problem od juče.

"Zato ćemo, svi u okviru naših mogućnosti, a često i preko toga, pružiti podršku aktuelnim čelnicima da prebrodimo još jednu sezonu koja se zahuktava. Ali to ne znači da ne treba da ukazujemo na nedostatke, jer bez kritike i prepoznavanja loših rješenja, nikome neće biti bolje", kaže Ćirović.

Napomnje da je sistem postavljen tako da ima previše praznog hoda, a da vatrogascima ne trebaju administrativni posrednici, već im treba operativna podrška i logistika.

"Nedavno smo, prvi put, imali sastanak u Podgorici, mi predstavnici svih lokalnih službi zaštite i oformili posebnu Vajber grupu preko koje koordiniramo i razmjenjujemo podatke i dogovaramo ispomoć. Dakle, direktno bez bilo čijeg posredovanja. Tako možemo brže da reagujemo, jer je brza reakcija u gašenju požara ključna", ističe sagovornik Pobjede.

Prema njegovim riječima, u zakonu se pominje civilna zaštita, u Direktoratu postoje načelnici za tu oblast, a civilne zaštite nema na terenu.

"Potrebne su normative pomjene, standardizacija rada službi spašavanja, rigoroznija kaznena politika za namjerno ili neodgovorno izazivanje vatre. Ujedno, zavođenje reda na terenu, kako ne bismo dolazili u situaciju da imamo na raspolaganju 100 kubika vode u cisternama a da ne možemo vozilom prići do mjesta ili objekta gdje treba reagovati", zaključuje Ćirović.

Civilna zaštita bila primjer efikasnog sistema

Kako je nedavno u razgovoru za Pobjedu ocijenio Vojo Milošević, nekadašnji član opštinskog štaba Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ) u Titogradu, dugogodišnji izviđač i politički radnik, Crna Gora treba da izgradi sistem i instrumente koji će obezbijediti da se barem dijelom povrati ono što je u pozitivnom smislu krasilo bivšu Jugoslaviju i što je položilo ispit u svim teškim situacijama kroz koje se prolazilo.

"Ako su svoj koncept civilne zaštite, što ne reći, djelimično i po uzoru na SFRJ, razradile i unaprijedile mnoge zapadne zemlje, mislim da bi on imao veliko opravdanje u današnjim uslovima", bila je njegova ocjena.

Upravo su brze reakcije u slučajevima velikih požara najbolji primjer, kada se, prema njegovim riječima, bez posebnog poziva, reagovalo – naprtnjače na leđa, ili vatrogasna efektiva iz radničkih kolektiva, i pravac krizno područje.

"Danas, ne samo da nema takve organizacije, već i efektiva na nivou države, kao što su specijalizovani vazduhoplovi nam u kriznim situacijama ne lete, jer sistem nije obezbijedio njihovu ispravnost. To je najveći poraz i opomena da se nešto hitno mora mijenjati, a nadležni zbog propusta za takvo stanje da snose odgovornost", kazao je tada Milošević.

Saradnja sa Vojskom

Komandir Službe zaštite i spašavanja u hercegnovskoj opštini Zlatko Ćirović istakao je u prethodnom periodu izuzetnu saradnju sa Vojskom Crne Gore, naročito tokom posljednje intervencije kada su vatrogasci zbog nemogućnosti da intervenišu u mjestu Kabao iznad Zelenike, dobili logistiku helikoptera VCG.

Prema riječima Ćirovića, tu su pribjegli improvizaciji, koja je za neke izgledala smiješno, ali se ispostavila kao način da se premosti distanca i uštedi dragocjeno vrijeme.

"Bio je to improvizovani bazen na fudbalskom stadionu, iz kojeg je vojni helikopter zahvatao vodu. Obezbijedili smo više dovoda za punjenje, u izuzetnoj saradnji sa komandantom Jovanom Radetom, uspjeli sve da iskoordiniramo i da, kada smo vidjeli da može da funkcioniše sistem, na svakih pet minuta po jedno "vedro“ bude isporučeno na šumu u plamenu", kazao je Ćirović.

Inžinjerska komora i vatrogasci traže izmjene sistemskih zakona

Inžinjerska komora Crne Gore u saradnji sa predstavnicima vatrogasaca zatražila je izmjene sistemskih zakona koji tretiraju oblast spašavanja.

Kako je Pobjedi potvrdio predsjednik Inžinjerske komore Nikola Luković, takva inicijativa upućena je Ministarstvu unutrašnjih poslova i ministru Adžiću.

"Ostvarili smo saradnju sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje i imaćemo uskoro sastanak sa njima. Vidjećemo u kojem će to smjeru ići. Ključno je da tražimo da se struka uključi u donošenje pravnih akata, da bi se zaštitio javni interes", kazao je Luković.

Prema njegovim riječima, to je pokušaj da se u ovoj oblasti stvari postave sistemski, kako ne bi zavisile od bilo kojeg novog ministra, odnosno da nam se ne ponovi, kako je kazao, Zakon o planiranju prostora iz 2017. godine koji je struku eliminisao, a išao na ruku investitorima, i "doveo u pitanje bitne pretpostavke o sigurnoj i planskoj gradnji, bez koje nema ni adekvatnog, efikasnost sistema zaštite“.

Naveo je da je komora našla zajednički jezik sa vatrogascima, koji takođe nijesu zadovoljni sistemom i zakonom na snazi.

"Zajednički pokušavamo da svi iz svog domena, kao neko ko je na terenu i suočava se sa problemima zbog loših sistemskih rješenja, utičemo da se stvari mijenjaju", naveo je Luković.

Pobjeda