U ekspozeu premijera Abazovića navedeno je da će se Vlada fokusirati na vladavinu prava, te ekonomski razvoj, ističući da je cilj da se poboljša standard građana.

Kao prva prepreka na putu uspostavljanja boljeg životnog standarda stajao je rat u Ukrajini, koji je doprinio drastičnom povećanju cijena osnovnih namirnica, kao i energenata, a dodatan problem stvorilo je odsustvo turista sa područja Rusije i Ukrajine, koji su činili oko 30 odsto svih gostiju u toku ljetnje turističke sezone.

Po stupanju na dužnost Vlada je najavila i dodatno zaduženje zbog deficita u budžetu, kako su tada tvrdili, dok je prethodna tvrdila da je ostavila suficit.

Vlada je odgovorila kriznim mjerama, poput ograničavanja marže osnovnih životnih namirnica u maloprodaji, ograničavanju cijena, snižavanja stope PDV-a na nula odsto za brašno i ulje i na sedam odsto za so, kao i snižavanju akciza na gorivo, što je dovelo do pada cijene ovog energenta koji je u tim danima dostizao rekordno visoke cijene. Vlada je najavila i da će formirati robne rezerve, te u više navrata pozivala građane na štednju, ali i demantovala da će na jesen doći do katastrofalne krize, navodeći da ministri čine sve kako bi građanima olakšali egzistenciju.

Ove iznuđene mjere dovele su do blagog snižavanja cijena namirnica, ali građani su se suočavali sa i dalje visokim cijenama, obzirom da je vrijednost ovih proizvoda značajno poskupila, kada je riječ o uvozu. Turistička sezona, koju doduše nije pripremala ova Vlada, za sada nailazi na oprečne informacije o njenoj uspješnosti. Dok se ugostitelji žale na slabu platežnu moć gostiju, turisti, i domaći i strani, žale se na izuzetno skupu uslugu, manjak kvaliteta i slično. Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović i predstavnici Nacionalne turističke organizacije (NTO) prije par dana predstavili su podatke, istakavši da, prema brojkama od 28. jula, u Crnoj Gori boravi 171,34 hiljade posjetilaca, što je 2,4 odsto više nego prošle godine, a 12,5 odsto manje nego rekordne 2019. godine, te da bi uz stabilizaciju situacije sa korona virusom i lijepo vrijeme, sezona mogla biti izuzetno uspješna.

Ipak, manjinska Vlada, svakako će bez obzira na njenu sudbinu, moći da se pohvali da je otvorila najveći kapitalni projekat u istoriji Crne Gore, prvu dionicu auto-puta, iako je na funkciju stupila tek u završnoj fazi.

Činjenice govore da je Vlada propustila da donese konkretne zakone na ekonomskom i socijalnom planu, ali bilo je mjera koje su trebale da ublaže "galopirajuću inflaciju" koja je u odnosu na prethodnu godinu iznosila 11,2 odsto, što je najveći rast u poslednjih 15 godina. Vlada je kao kriznu mjeru juče ograničila i cijenu peleta na maksimalno 269 eura po toni kod proizvođača i 320 eura u trgovini na malo. Kada je riječ o kadrovskim rješenjima ove Vlade, često su te odluke nailazile na osudu javnosti, zbog postavljanja nestručnih, kao i kompromitovanih kadrova iz perioda prethodnih Vlada. Ipak, o konkretnim rezultatima Vlade, javnost će suditi na jesen ili zimu (ukoliko ne bude smijenjena krajem mjeseca) kada se budu vidjeli efekti velike svjetske recesije koja se najavljuje.

Kada je riječ o dosadašnjim potezima Vlade, analitičar Novak Svrkota ističe da je 100 dana izuzetno kratak vremenski period za konkretnije rezultate, ali da se aktuelna Vlada ne može pohvaliti nekim značajnijim rezultatima.

"Svakako najbolji potez je umanjenje akciza na gorivo, koji je umnogome olakšao poziciju građana u vremenu krize. Vlada je otvorila i auto-put, iako je najmanje učestvovala u procesu izgradnje, suštinski, samo su se slikali. Ova vlada je svakako imala najmanje uticaja i na turističku sezonu, mada se manjak gostiju može nadoknaditi aktuelnim visokim cijenama, ali svakako je pohvalno otvaranje novih avio-linija, kao što je prema Saudijskoj Arabiji", kazao je Svrkota.

On je istakao i da je loša stvar najava zaduživanja kod MMF-a, kao i prodavanje 10 odsto akcija EPCG, što je po njemu, katastrofalan potez.

"Katastrofalan potez, naročito sada kada se na svjetskim tržištima električna energija plaća kao suvo zlato. Plan izgradnje HE Komarnica u saradnji sa EPS-om, takođe je loša ideja, obzirom na to da se za energetske projekte sredstva lako dobijaju, te nema potrebe dijeliti najznačajnije resurse", naveo je Svrkota.

Poslanik opozicione Radničke partije Maksim Vučinić istakao je da kao što se 42. Vlada Crne Gore nije mogla pohvaliti ni jednom investicijom, ako je suditi po prvih 100 dana rada 43. imaćemo isti scenario.

"Od početka rada Abazovićeve vlade imamo samo izraženu bojazan za krizu koja nas očekuje na jesen. Iako smo imali priliku da čujemo dosta o resetu odnosa između Crne Gore i Srbije, premijer je ipak ostao nedorečen poslije sastanka sa predsjednikom Vučićem oko nabavke osnovnih životnih namirnica za jesen. To je pitanje svih pitanja, želimo da se narodu kaže istina da li možemo očekivati redovno snabdijevanje uljem, brašnom i šećerom. Uz rizik da će ograničenje cijene peleta destimulisati proizvođače da iznesu robu na domaće tržište imaćemo pristupačnu cijenu tog energenta", poručio je Vučinić.