"Tokom mog putovanja u region ovog proljeća, bilo je jasno da Sjedinjene Države moraju produbiti naš angažman. Ovaj zakon će ojačati američko-balkanske veze, proširiti ekonomske mogućnosti i podržati napore za unapređenje demokratije i iskorijenjivanje korupcije“, rekao je Marfi.

Konkretno, Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana uspostavlja regionalnu inicijativu za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, koja bi podržala demokratsku otpornost, ekonomski razvoj i prosperitet u regionu.

"Osniva inicijativu za borbu protiv korupcije koja usmjerava državnog sekretara da pruži tehničku pomoć svakoj zemlji na Zapadnom Balkanu da razvije nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije. Kodifikuje dvije izvršne naredbe SAD koje bi dale ovlašćenja za sankcije protiv onih koji ugrožavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu i koji su umiješani u koruptivno ponašanje. Podstiče univerzitetska partnerstva, podstiče angažovanje Mirovnog korpusa u regionu, stvara Balkansku inicijativu mladih lidera i zahijteva od Razvojne finansijske korporacije da otvori prethodno najavljenu kancelariju u regionu", piše u saopštenju o predloženom zakonu, koji je objavila grupa senatora.

Zakonom se traži da SAD nastave da podržavaju pristupne pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom, uključujući pružanje pomoći kako bi što prije ispunila kriterijume za članstvo.

Propis je nazvan Akt o demokratiji i prosperitetu na Zapadom Balkanu.

U aprilu ove godine, Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom i nekadašnjem funkcioneru DPS Crne Gore i bivšem predsjedniku Skupštine Crne Gore Svetozaru Maroviću, koji se nalazi u Srbiji.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je spisak osoba koje su dodate na listu Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC).

Na njoj je, osim Marovića i Gruevskog, još pet osoba iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Sankcije je ranije najavljivai i specijalni izaslanik SAD za region Gabrijel Eskobar.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden u junu prošle godine proširio je opseg uredbe kojom se definišu sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana, koji ugrožavaju mir i stabilnost regiona, i umiješani su u korupciju.

Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u Sjedinjene Američke Države i zamrzavanje imovine i finansija na teritoriji SAD. Američkim građanima je zabranjeno da učestvuju u transakcijama sa licima koja su na listi sankcionisanih.

Šest senatora koji stoje iza ove inicijative traže set antikoruptivnih mehanizama, kao i alate za sprečavanje širenja rusko-kineskog uticaja na Balkanu.

"Šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) čine pluralističku, multietničku regiju u srcu Evrope koja je ključna za evropski mir, stabilnost i prosperitet", naveli su.

Predložili su i donošenje zakona kojim bi se osiguralo da NATO rasporedi vojnu misiju u BiH ukoliko Rusija bude blokirala nastavak mandata EUFOR-a u novembru ove godine.

Senatori traže da SAD iskoristi svoj uticaj u NATO-u da ohrabri planiranje i podršku međunarodnih vojnih snaga za održavanje sigurnog i okruženja u Bosni i Hercegovine, posebno ako Rusija blokira nastavak misije EUFOR-a na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, te da se ojača štab NATO-a u Sarajevu.

U kontekstu situacije na Zapadnom Balkanu, senatori, između ostalog, traže održavanje punog mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini kao dio nacionalne sigurnosti.

"Ohrabruje se NATO i EUFOR da obnove mandate zbog sigurnosne situacije u BiH i da se proaktivno uključe u osiguranje sigurnog okruženja, posebno u sektoru odbrane", istakli su.

Ističe se i puna podrška Bosni i Hercegovini na putu ka dobijanju kandidatskog statusa za članstvo EU i neophodnim reformama koje trebaju sprovesti vlasti.

Takođe se kaže da je nastavak mira, stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu direktno vezan za prilike za demokratski i ekonomski napredak stanovnika ovih šest zemalja.

Iza inicijative su senatori Dženi Šehin, Roger Viker, Tom Tillis, Dik Durbin, Ben Kardin i Kris Van Holen.