Ustav Crne Gore u članu 54 propisuje ko ne može biti član političke organizacije, a tu su, između ostalih, i sudije Ustavnog suda. Ne mogu se zakonom uređivati odnosi koji su već uređeni Ustavom, niti se može zakonom proširivati ili skraćivati krug lica obuhvaćenih ustavnom zabranom političkog organizovanja. Ovo iz razloga što je norma imperativnog karaktera – kazao je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, na pitanje jesu li neophodne izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje bi propisale da sudija tog suda ne može biti član političke partije.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu, kojim je predviđeno da sudija tog suda ne može biti član političke partije, podnio je Skupštini Marko Milačić (Prava Crna Gora), a prije nekoliko dana sličnu inicijativu parlamentu i Vladi uputila je ekspertkinja pri Ujedinjenim nacijama Zdenka Perović. Tema je aktuelizovana na sjednicama Ustavnog odbora tokom jula, kada su saslušavani kandidati za sudije Ustavnog suda i kada je kandidatkinja za sudiju Dragana Đuranović kazala da je članica DPS-a i da zakon ne zabranjuje da sudija Ustavnog suda bude član političke partije. Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda bila je i Snežana Jonica koja je bila predsjednica Socijalista, ali je na sjednici Odbora kazala da se povukla sa te funkcije.
Zakon o Ustavnom sudu u članu 12 obavezuje sudiju da ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti javno ispoljavati svoja politička uvjerenja. Taj akt ne definiše da je sudiji Ustavnog suda zabranjeno da bude član političke partije, ali je Blažić objasnio da je ovo pitanje Ustavom definisano u članu 54.
Ustavna odredba
''Članom 54 zabranjeno je političko organizovanje u državnim organima. Sudija Ustavnog suda, sudija, državni tužilac i njegov zamjenik, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, član Savjeta Centralne banke, član Senata Državne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, policije i drugih službi bezbjednosti ne može biti član političke organizacije'', citirao je Blažić član 54 Ustava.
Poručio je da se ne mogu zakonom uređivati odnosi koji su već uređeni Ustavom.
''Niti se može zakonom proširivati ili skraćivati krug lica obuhvaćenih ustavnom zabranom političkog organizovanja. Ovo iz razloga što je norma imperativnog, a ne dispozitivnog karaktera, kojom bu ustavotvorac u stavu 2 dao ovlašćenje zakonodavcu da se i zakonom mogu odrediti druga lica kojima je zabranjeno političko organizovanje u drugim državnim organima'', kazao je Blažić.
Član Ustavnog odbora Luiđ Škrelja (DPS) kazao je za Pobjedu da je logično ograničiti da sudije Ustavnog suda ne mogu biti članovi partija, kao što je to slučaj sa sudijama drugih sudova, ali, kako je istakao, ni sada nema prepreka da se izabere kvalitetan kadar za tu instituciju.
''Ako smo za sve pravosudne organe ograničili da sudije ne smiju da budu članovi organa partije, logično je da to učinimo i za Ustavni sud, kako bismo eliminisali to pitanje kao eventualnu prepreku da se izabere kvalitetan kadar koji može da doprinese radu Ustavnog suda. Ali mislim da ni sada nije smetnja da se izaberu na te funkcije ljudi koji su dosadašnjim djelovanjem dokazali da mogu da, i van političkih ograničenja vezanih za program stranke, doprinesu napretku države i društva'', kazao je Škrelja.
''Postavlja se logično pitanje - ako sam ja član partije, pa podnesem ostavku, da li to znači da sam apolitičan? Da li to u realnosti i životu može da se protumači da nikad nijesam bio zavisan od politike'' kazao je Škrelja.
Istakao je da se nameće još jedno pitanje.
''Da li u Crnoj Gori ili na Balkanu jedan intelektualac, čovjek koji je svojim stažom zaslužio i smatra da ima predispozicije da bude kandidat za najveće pravosudne funkcije, može da bude van svih događaja i političkih dešavanja u sredini gdje živi i da kaže - ne, mene ne interesuje, ja sam apolitičan. To su problemi koji se postavljaju po ovom pitanju'', kazao je Škrelja, dodajući da smatra da, ipak, treba donijeti zakon i usaglasiti poziciju Ustavnog suda sa ostalim pravosudnim organima.
Član Ustavnog odbora Andrija Popović (LP) istakao je za Pobjedu da u Zakonu o Ustavnom sudu postoji „rupa“ kada je u pitanju zabrana sudijama da budu članovi partija, te da Zakon o Ustavnom sudu treba hitno mijenjati.
''Lično smatram da u Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore postoji rupa i da nije decidno propisano da sudija Ustavnog suda ne može biti član političke partije. Postoji odredba koja kaže da sudija Ustavnog suda ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti javno ispoljavati svoja politička uvjerenja. Hitno treba mijenjati Zakon o Ustavnom sudu i ne dozvoliti kandidovanje partijskih funkcionera i članova za sudije Ustavnog suda'' poručio je Popović.
Nedopustivo
Kazao je da je na nedavno završenim javnim pozivima za sudije Ustavnog suda u Skupštini Crne Gore, koji nijesu rezultirali izborom zbog, kako je istakao, političke opstrukcije i partijske trgovine, od 18 kandidata za četiri sudije, više njih su bili otvoreno članovi političkihi partija.
''To je nedopustivo u društvu koje teži da bude dio evropskog demokratskog poretka'' poručio je Popović.
Ustavni sud Crne Gore ima sedam sudija, koje bira Skupština na 12 godina, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika. Ustavni odbor raspisao je 1. avgusta novi javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, nakon što Skupština Crne Gore, na osnovu tri prethodna javna poziva, nije izabrala nijednog kandidata za tu funkciju.
Kordić: Analizirati prijedloge da kandidati za sudije ne mogu biti u partiji, ali i da moraju imati pravosudni ispit
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić kazala je za Pobjedu da bi trebalo ozbiljno razmotriti prijedlog da se zakonom definiše da kandidat za sudiju ne može biti član partije u određenom periodu prije kandidovanja, kao i da kandidat za sudiju tog suda treba da ima položen pravosuni ispit, a nakon detaljne analize, kako je istakla, ukoliko se dođe do zaključka da ti prijedlozi poboljšavaju funkcionisanje Ustavnog suda, inkorporirati ih u zakon.
Kordić je rekla da je nekoliko puta na Ustavnom odboru pokretano pitanje uslova za izbor sudije Ustavnog suda.
''Postavljalo se, između ostalih, i pitanje da li sudije Ustavnog suda obavezno treba da imaju i pravosudni ispit, što sada nije uslov, s obzirom na to da je od formiranja Ustavnog suda do sada došlo do proširenja njihove funkcije, između ostalog, i odlučivanjima po ustavnim žalbama. Jedan od argumenata je da bi bilo potrebno da sudije ispunjavaju i taj uslov'', kazala je Kordić.
Drugo pitanje, istakla je, koje je pokretano je da se kao jedan od uslova uvodi izuzeće kandidata koji su pripadnici političkih partija u određenom vremenskom periodu prije njihovog kandidovanja.
''To su dvije stvari koje su se ponavljale na sjednicama Ustavnog odbora, te su vrijedne razmatranja. Ima argumenata i ,,za“ i ,,protiv“ ali su i jedna i druga fakti koje treba ozbiljno razmotriti i eventualno inkorporirati u zakon, ukoliko nakon ozbiljne analize dođemo do zaključka da one valjano utiču na bolje funkcionisanje Ustavnog suda'', dodala je Kordić.
Izvor: Pobjeda
Komentari