Ipak, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za Portal Analitika ističu da je praksa u Crnoj Gori po ovom pitanju usklađena sa praksom razvijenih evropskih država i sa međunarodnim standardima. Međutim, kako i sami priznaju, situacija je takva da parovi godinama čekaju na usvojenje djeteta.

Godišnje se usvoji u prosjeku svega troje djece

Kao posljedicu isuviše dugotrajnih procedura imamo sljedeći rezulatat – u Dječjem domu “Mladost” u Bijeloj smješteno je 87 mališana, oko 80 parova čeka na usvojenje, a trenutno se vodi postupak usvojenja za samo dvoje djece. 

“Posljednjih godina je, zahvaljujući intenzivnoj podršci koja se pruža biološkim porodicama, smanjen broj djece koja se izdvajaju iz porodica, a samim tim i broj djece slobodne za usvojenje. Relativno mali broj usvojenja se realizuje u toku godine. U prosjeku se godišnje usvoji troje djece, dok se na našoj evidencijinalazi veliki broj potencijalnih usvojitelja, kako naših državljana, tako i inostranih”, istakli su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Parovi koji žele da usvoje dijete obično nemaju svoje potomstvo, a najčešće se usvajaju djeca mlađeg uzrasta - od jedne do pet godina.

Kako su saopštili iz Minstarstva, posljednjih godina promijenio se odnos potencijalnih usvojitelja u odnosu na nacionalnost, uzrast i zdravstveno stanje djece, tako da sada djecu sa manjim razvojnim smetnjama i romsku djecu usvajaju i naši državljani.

“Pored toga što je značajno smanjen broj usvojene djece, već dugi niz godina nije bilo inostranih usvojenja. Istovremeno je značajno povećan broj državljana Crne Gore koji podnose zahtjeve za usvojenje, tako da sada imamo situaciju da naši državljani godinama čekaju na usvojenje djeteta. Napominjemo da je problematika usvojenja regulisana u skladu sa međunarodnim standardima, UN Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima koji se odnose na zaštitu prava djece”, ističu iz Ministarstva.

Procedure komplikovane

Postupak usvojenja, kako navode, regulisan je Porodičnim zakonom Crne Gore.

“U skladu sa odredbama zakona usvojenje se zasniva odlukom organa starateljstva – Centra za socijalni rad. Zainteresovani parovi započinju proceduru podnošenjem zahtjeva Centru za socijalni rad opštine na čijoj teritoriji žive, preko Ministarstva rada. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja nalazi se centralna evidencija potencijalih usvojitelja, kao i djece podobne za usvojenje”, kazali su iz Ministarstva za Portal Analitika.

Dalje navode da organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza, utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani zakonom. 

“Stručni tim organa starateljstva vrši procjenu podobnosti lica koja žele da usvoje dijete. Stručni tim takođe vrši i pripremu budućih usvojitelja”, objasnili su proceduru.

Cjelokupan postupak procjene podobnosti potencijalnih usvojitelja, koja obuhvata proceduru procjene i pripreme traje do šest mjeseci. Praksa, ipak, pokazuje da se do usvojenja čeka mnogo duže…

Ne kontroliše se odgoj usvojene djece

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazali su nam da se kontrola kako se odgaja usvojeno dijete ne mogu vršiti.

“Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja kojim se između usvojitelja i usvojenika zasniva roditeljski odnosno srodnički odnos. Svi organi i organizacije postupaju u slučajevima eventualne prijave nasilja ili zloupotrebe djeteta na isti način kao kada su u pitanju biološki roditelji”, objasnili su iz Ministarstva.

Do sada, kako dodaju, nije bilo slučajeva oduzimanja usvojenog djeteta.

Izvor: Analitika