Konstantno praćenje, popuštanje propisa i nastavak uvoza žitarica – neke su od mjera kojima EU pokušava da spriječi nestašicu hrane u jeku globalne krize sa najvišim cijenama hrane u istoriji, piše ENR (Evropska redakcija), a projekat 16 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Iako EU pokušava da se suprotstavi tome, mnoge zemlje u Evropi se bore sa značajnim povećanjem cijena.

Neviđena suša

Odgovor EU na globalnu prehrambenu krizu je praćenje nivoa skladištenja useva u državama članicama, ublažavanje ekoloških propisa kako bi se podstakla proizvodnja hrane i pronalaženje alternativnih puteva za ukrajinski izvoz žitarica.

Zbog nezapamćene suše, međutim, sve je veća bojazan da će prinosi u Evropi biti smanjeni.

To bi dodatno povećalo cijene hrane, koje su već značajno porasle, dijelom zbog rata u Ukrajini.

Iako je nakon sporazuma između Rusije i Ukrajine ponovo pokrenut izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, zabrinutost i dalje vlada.

Prema podacima EU, vrlo su male šanse da se u bliskoj budućnosti dostigne predratni nivo od pet miliona tona žitarica koje se svakog mjeseca izvoze iz ukrajinskih luka.

Prvi brod koji je u skladu sa ugovorom napustio luku Odesa prevezao je samo 26 hiljada tona kukuruza.

Pronalaženje alternativnih izvoznih puteva je i dalje ključno, rekao je zvaničnik Evropske komisije.

Ekološki propisi se ublažavaju

Suočena sa mogućim nedostatkom hrane, Evropska komisija sada ublažava ekološke propise, koji su ranije bili nametnuti na poljoprivredna dobra, kako bi omogućila veću proizvodnju hrane.

Reforma poljoprivredne politike EU, koja bi trebalo da stupi na snagu 2023. godine, rezultirala je strožim ekološkim standardima u poljoprivredi. Ovo uključuje obavezu farmera da zaštite zemljište tako što ne gaje iste usjeve nekoliko godina zaredom.

Međutim, raste potražnja za ublažavanjem tih ekoloških standarda kako bi se omogućilo da se proizvede više žitarica jer se manje može isporučiti iz ukrajinskih luka razorenih ratom.

Svaka tona žitarica proizvedena u EU pomoći će povećanju globalne sigurnosti hrane, saopštila je Komisija.

Nemačka i Austrija koriste blaže mjere

Austrija se saglasila sa prijedlogom Evropske komisije da produži upotrebu kukuruza za poljoprivrednu proizvodnju do kraja 2023. godine.

Istovremeno, njemački ministar poljoprivrede Džem Ozdemir predložio je da se poljoprivrednicima omogući da veći dio svoje zemlje koriste za uzgoj žitarica, s obzirom na nestašice na svjetskom tržištu. Berlin će suspendovati nove propise EU o plodoredu na godinu dana.

Dok su poslanici i poljoprivredna udruženja pozdravili prijedlog, grupa aktivista za zaštitu životne sredine Grinpis oštro je kritikovala ministra jer je popustio pritisku poljoprivrednog lobija.

Francuska: Katastrofa za farmere, ekosisteme i biodiverzitet

Suočena sa „istorijskom“ sušom, pogoršanom trećim ekstremnim toplotnim talasom, francuska vlada je 5. avgusta aktivirala operativnu grupu za pomoć u kriznim situacijama.

„Ova suša je najgora zabeležena u našoj zemlji“, saopštio je kabinet premijerke Elizabet Born.

Suvi uslovi su „katastrofa“ za poljoprivrednike širom zemlje, kao i za „naše ekosisteme i biodiverzitet“, dodala je ona.

Ograničenja potrošnje vode već su uvedena u skoro svih 96 francuskih departmana u Evropi, a najviši nivo upozorenja na snazi je u 73.

Međutim, vlada nije odgovorila na kritike o izuzećima za golf terene. Zalivanje terena za golf je dozvoljeno, čak i u odjeljenjima koja su sada u opasnosti od suše.

Nekoliko evropskih zemalja takođe je izdalo ozbiljna upozorenja na sušu, a EU poziva članice da ponovo počnu da koriste prečišćenu gradsku otpadnu vodu na farmama kojima je nedostaju.

Inflacija u Španiji nastavlja da raste

U Španiji su potrošači teško pogođeni rastom cijena hrane.

Prvo su bili podstaknuti pandemijom, zatim poskupljenjem struje i goriva – što je dovelo do protesta i štrajkova u poljoprivrednom sektoru – i na kraju ratom u Ukrajini.

Špansko udruženje potrošača i korisnika (OCU) je još u julu upozorilo na povećanje cijene potrošačke korpe od 15,2 odsto na godišnjem nivou.

To je naglo povećanje koje posebno pogađa domaćinstva sa nižim prihodima.

U junu je zabilježena rekordna cijena dinje od 13 eura.

Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku (INE), indeks potrošačkih cijena (CPI) je u junu porastao za 1,9 odsto, a godišnja stopa inflacije porasla je za 1,5 procentnih poena na 10,2 odsto, najviši nivo od aprila 1985. godine.

Španski ministar poljoprivrede, ribarstva i hrane Luis Planas želi da svjetska tržišta hrane budu transparentnija kako bi se postigla stabilizacija cijena, navodeći kao primjer nedavnu odluku zemalja EU da obavijeste Komisiju o svojim mjesečnim podacima o skladišnim kapacitetima za žitarice, pirinač i uljarice.

Hrvatska: Skoro da nema sniženja cijena u prodavnicama uprkos smanjenju PDV-a

Prateći trend u drugim zemljama EU, Hrvatska je smanjila PDV na energente i sanitarno-prehrambene proizvode u nastojanju da ublaži efekat sadašnjih visokih cijena.

Od 1. aprila stopa PDV-a smanjena je sa 25 odsto, odnosno 13 odsto, na 5 odsto.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) više puta je pozivala Državni inspektorat da izvrši kontrolu cijena hrane jer, suprotno očekivanjima, cijene nisu snižene.

Međutim, kao i u drugim zemljama članicama EU, u zemlji se baca ogromna količina hrane, piše Index.hr.

Hrvati godišnje bace oko 71 kilogram hrane po stanovniku, što je ukupno više od 280.000 tona, od čega 76 odsto odlazi na domaćinstva, dok je prosjek EU 53 odsto, rekla je Branka Ilakovac, predsednica Centra za prevenciju otpada od hrane ( CEPOH).

Prevencija i edukacija građana u Hrvatskoj nisu prepoznati kao ključni faktori u suzbijanju rasipanja hrane, dodala je.

Prema procjenama, građani zemalja EU godišnje bace 88 miliona tona hrane u vrijednosti od 143 milijarde eura, rekao je Ilakovac.

Dodaje da je Hrvatska, kao članica EU, postavila cilj da do 2030. godine smanji bacanje hrane za 50 odsto.

Cijene hrane u BiH porasle su za više od 23 odsto

U Bosni i Hercegovini zabilježena je inflacija od 15,8 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 23,4 posto. Zemlja se uglavnom oslanja na uvoz hrane i nema dovoljno rezervi za značajnije intervencije na tržištu.

Trgovci, s druge strane, često koriste svoj monopolski položaj da održavaju vještački visoke cijene.

Zbog velikog broja turista i činjenice da se dijaspora vraća u domovinu tokom ljetnjih mjeseci, trenutna potražnja za proizvodima je prilično velika.

Ekonomski analitičari očekuju da će početak jeseni donijeti pad tražnje i da će to naterati trgovce da smanje cijene mnogih prehrambenih proizvoda.

I pored poskupljenja mnogih osnovnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, cijene su i dalje niže nego u susjednim zemljama.

Stopa inflacije u Severnoj Makedoniji dostigla je 16 odsto. Prema Savezu sindikata Makedonije (SSM), trenutna inflacija značajno smanjuje kupovnu moć.

Kupovna moć minimalne mjesečne zarade pala je sa 290 na 244 eura, dok je kupovna moć prosječne zarade sada 428 eura umjesto 510.

Sjeverna Makedonija je zavisna od uvoza određenih osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su pšenica, jestivo ulje, meso i mleko. Prema proračunima SSM-a, minimalni troškovi za porodicu u julu iznosili su oko 760 evra.

Porodica u kojoj jedan član zarađuje prosječnu platu, a drugi minimalnu platu nema dovoljna primanja.

Rumunija neće ograničavati izvoz pšenice

Do 3. avgusta, Rumunija je požnjela više od 94 odsto pšenice. Ministar poljoprivrede Petre Daea uverava da će ovogodišnja proizvodnja pokriti potrebe zemlje i ostaviti prostora za izvoz.

Iako Rumunija kaže da neće ograničavati izvoz pšenice, Daea je istakla da će prvo biti zadovoljeno domaće tržište, dok će se samo ostalo izvoziti.

Sušom je 10. avgusta zahvaćeno 284.376 hektara zemlje. Pšenica i raž su ukupno zasađene na 154.500 hektara zemlje u Rumuniji, dok ječam, ovas i raž zauzimaju 22.598 hektara, uljana repica 25.000 hektara, a kukuruz 49.910 hektara.

Soja je zasejana na 3.141 hektaru zemljišta, grašak na 702 hektara, suncokret na 20.054 hektara, krmno bilje na 3.952 hektara, dok je na ostalim kulturama 4.427 hektara.

Međutim, ni zemlja nije ostala pošteđena poskupljenja hrane. Od jula 2021. najviše je poskupio jestivo ulje – za 49,71 odsto. Krompir je poskupio 42,18 odsto, a brašno 33,16 odsto.

Bukurešt je preduzeo nekoliko mjera da zaštiti one koji su pogođeni povećanjem cijena. Uvedeni su bonovi za obrok i drugi oblici državne pomoći

Izvor:Danas.rs