"Mudra starina“, kako su Morena predstavili u raspravi o stanju svijeta i Evrope na Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI), je vispreno predočio da su ukrajinski rat, kriza i sukobi svud po svijetu, "kao i posljedice pandemije koja je uzdrmala povjerenje u sposobnost nauke… uvrežili strah“.

"Sad preovladava nevjerica, gubitak vjere u budućnost i napredak koji sam po sebi donosi boljitak“, kazao je Moren.

Njemački filozof Jirgen Habermas i Edgar Moren su u zajedničkom tekstu u nekim medijima u EU predočili i da je za svijest građana Evrope u ovako dramatičnim trenucima izuzetno važno i to šta će znati o istinskom razvoju događaja kad je "istina prva žrtva rata“ ili u panici oko pandemije, energije, finansijske krize.

Nikako, ističu dvojica evropskih filozofa, se medijsko izvještavanje ne smije poistovjetiti s propagandom "jer je štampa osnovni temelj svake istinske demokratije“.

Habermas i Moren upozoravaju da su Evropa, pa i svijet, pred ozbiljnim prijetnjama i smatraju da se u ukrajinskom ratu „mora težiti nagodbi, dijalogu, jer je inače sve više izvjesno da će se rat proširiti i na druga evropska područja“.

U evropskoj javnosti je stidljivo, ali ipak vidljivo našlo prostora i novo upozorenje jednog od najiskusnijih američkih diplomata i državnika, 99-godišnjeg Henrija Kisindžera, da je došlo do opasnog poremećaja u svjetskim odnosima. Posebno, kad je u pitanju rat bez jasnog cilja u Ukrajini, ukazuje Kisindžer i, kako kaže, "krizu smo dijelom izazvali i mi Amerikanci i sad je čas da se smanje zategnutosti, jer razdvojiti Moskvu i Peking neće biti nimalo lako“.

I francuski predsjednik Emanuel Makron je upravo pozvao na uzbunu "zbog rata koji grmi na našim granicama“, a Evropu teško pogađaju i "razorne klimatske kataklizme“, inflacija, ogroman skok cijena energije, dolazi hladna zima. U žiži uzbuđenja političara, medija i građana EU je sad i strah od moguće još od černobilske opasnije nuklearna katastrofe zbog bombardovanja ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje.

Malo smirujuće je djelovala vijest da su se Makron i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili da komisija Međunarodne agencije za nuklearnu energiju neometano, preko ukrajinske teritorije dođe i proveri koliko je i dalje bezbjedna ta najveća nuklearka u Evropi.

Ruske trupe su zauzele taj dio Ukrajine i centralu Zaporožje, pa je zato Putin bio od ključne važnosti za to. U medijima EU se samo kaže da je ona "bombardovana i da prijeti nuklearna katastrofa“, ali se ne objašnjava ko gađa raketama tu nuklearku u kojoj su ruski vojnici, ali su osoblje i dalje Ukrajinci.

Na, i dalje veliku, svjetsku opasnost od nuklearnog rata i uništenja planete je ukazao i Vilijem MekAskil, profesor filozofije na Oksfordskom univerzitetu, koji pravi poređenje s raspadom ranijih civilizacija i imperija i kaže da je "najdublje svojstvo čovječanstva da uništi samo sebe“.

Poznati britanski i evropski filozof upozorava da "počev od pogubnih klimatskih poremećaja, prijetnje nuklearnog rata, vještački izazvanih pandemija, nekontrolisanog razvoja vještačke inteligencije, treba očekivati i druge razorne tehnologije, tako da zabrinjavajući broj opasnosti kuje zavjeru i prijeti da uništi čovječanstvo“.

Pobjeda nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu, kraj hladnog rata su mnogima ličili na kraj velikih ideoloških raspri i da će se "nezaustavljivo širiti kapitalizam i demokratija“, navodi ovaj filozof.

On, međutim, primjećuje da se "veliki napredak u izradi oružja, razvoj biologije i računarstva takođe može izroditi i iskliznuti ka namjernoj zloupotrebi ili slučajnoj katastrofi širokih razmjera“.

On podvlači da su ekonomski, društveni i politički preobražaji svakako mogući i, štaviše, nužni i tad će "unuci naših unuka moći da gledaju u nas sa zahvalnošću i ponosom… ali ako sve upropastimo, oni možda nikad neće vidjeti svjetlo dana“.

Upozorenjima mislilaca, filozofa i ponekih državnika je za pravo dao američki Nacionalni obavještajni savet (NIC) koji je ustanovio, pobrojao vještačku inteligenciju, vještački izazvane pandemije, nanotehnološko oružje uz nuklearni rat kao "prijetnje koje mogu uništiti živote u svjetskim razmerama“. A te prijetnje, dodaje glavna američka obaveštajna ustanova, "su izazov našoj sposobnosti da zamislimo i razumijemo kolika je njihova moć i domet“.

Britanski filozof MekAskil skreće pažnju da to da je pandemija koronavirusa pokazala da kad se većina stanovništva svijeta zarazi takvom pošasti, "onda je teško duha vratiti u bocu“.