Region se ubrzano iseljava; Hrvatski demograf od EU traži naknade za migracije, naučnici apeluju na političare da ih slušaju
Ilustracija

Region se ubrzano iseljava; Hrvatski demograf od EU traži naknade za migracije, naučnici apeluju na političare da ih slušaju

Srbija je peta zemlja na svijetu koja gubi stanovništvo, dok se Hrvatska i Bosna i Hercegovina nalaze među prvih 10 zemalja najviše pogođenih depopulacijom. Stjepan Šterc, pročelnik Odseka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, ističe da su demografske prognoze loše za sve tri zemlje i dodaje da revitalizacija stanovništva nije nemoguća misija, ali kada bi političari slušali naučnike. Petar Vasić, profesor Demografije na Geografskom fakultetu u Beogradu, kaže da je situacija slična i u Srbiji, a da u ministarstvu za demografiju nema nijednog demografa.

Šterc naglašava da je pitanje demografije najvažnija tema ovih prostora, kojoj se ne posvećuje dovoljno pažnje, a da je gubitak stanovništva najgori proces koji nas je zahvatio.

Kada bi bili uređena zemlja, kada bi se tome posvećivala pažnja, i kada bi slušali naučnike, mi bismo se prihvatili revitalizacije naših prostora i to nije nemoguća misija. Potrebne su ključne strateške odluke, međutim toga nema, rekao je Šterc u Novom danu na N1.

On je napomenuo da se mladi ne iseljavaju samo zbog posla i finansija, već i zbog neuređenosti prostora, načina političkog upravljanja i nesigurne budućnosti u Hrvatskoj.

Vasić podsjeća da su demografi u bivšoj Jugoslaviji još prije 70 godina upozoravali na depopulaciju, ali da to nije bilo vidljivo jer je trenutna starosna struktura bila takva da se rađao veliki broj beba.

Tražiti nadoknadu od EU za migracije

Šterc kaže da je porast depopulacije postao izrazit kada je Hrvatska postala dio Evropske unije i dodaje da je jedan od razloga formiranja Unije bio da se dođe do jeftine radne snage.

"Razvijene evropske zemlje prazne jug i jugoistok Evrope. I njih ne zabrinjava šta će biti sa tim društvima kada se ona isprazne. To se mora postaviti kao problem na nivou Evropske unije“, rekao je sagovornik N1 iz Zagreba.

Dodaje da je predlagao hrvatskim evroparlamentarcima da postave to pitanje u Evropskom parlamentu i da zatraže nadoknadu "razvijene Evrope prema zemljama koje su školovale svoju mladost i kao slobodno tržište ih usmjeravali prema razvijenim zemljama“.

"I migrantsko tržište bi moralo da ima svoju vrijednost, samo što to politički sistem ne prihvata“, naglasio je demograf iz Hrvatske.

Vasić napominje da pored iseljavanja mladih, zemlje bivše Jugoslavije imaju problem i sa zaostatkom u očekivanom trajanju života u odnosu na razvijene zemlje Evrope.

On kaže da u Srbiji jeste rasla prosječna dužina ljudskog vijeka, ali da struktura tog poboljšanja pokazuje da je sav napredak učinjen u smanjenju smrtnosti odojčadi i djece. S druge strane, sredovječno stanovništvo danas umire jednako ili više nego prije 50 godina.

Gosti Novog dana se slažu da države u regionu moraju više da urade na sistemskom rješavanju problema depopulacije i da je za to potrebna politička volja.

Vasić kaže da Srbija ima ministarstvo za demografiju, ali da u njemu nema nijednog demografa. On podvlači paralelu sa ministarstvom pravde i pita da li možemo da zamislimo to ministarstvo bez ijednog pravnika.

Šterc kaže da je situacija slična i u Hrvatskoj i da u svojoj 40 godina dugoj karijeri nikada kao sada nije osjetio "takav raskorak između političkog odlučivanja i naučnog promišljanja kakav se događa u sve tri zemlje“.

"Naučnici su kao nekakvi disidenti, kao protivnici izvršne vlasti, a mi smo samo na zadatku upozoravati javnost na procese koji su neumitni“, zaključio je Šterc.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.