"Te partije jedna drugu vide kao glavne protivnike. Nema više DPS-a na vlasti koji ih je držao na okupu, iako SPC i zvanični Beograd pokušavaju da izglade odnose i nekako ih skupe da budu zajedno. Međutim, međusobni sukobi, motivisani borbom za vlast, bili su brutalni i razorili su ono malo međusobnog povjerenja koje su imali. Takva vlada, uz to, ne bi imala povjerenje zapadnih partnera. Bila bi doživljena kao proruska koalicija, kojom Moskva upravlja preko predsjednika Vučića i proruske SPC. Formiranje takve vlade bilo bi političko 'samoubistvo' za one koji bi u njoj učestvovali, makar one koji ne žele sukob sa zapadnim partnerima. Čudno je da Ura to sada podržava a srušila je vladu Krivokapića upravo da bi spriječila dalji upliv ruskih interesa preko vlade koju podržava DF", kazao je Vujović.

On je, upitan koliko je realno da se formira neka druga većina ili su izbori najbolje rješenje, kazao da je to „veoma teško pitanje“.

"Za očekivati je da oni koji su srušili Vladu imaju plan kako dalje. Zasad smo imali priliku samo da ispratimo ispuštanje nekih balona i spinova kako od medija koji se bore za opstanak odlazeće, tako i od onih koji ovoj vladi žele što prije da vide leđa. Ako je suditi po vladajućoj političkoj logici, partije koje nijesu okosnica u Vladi će učiniti sve što je u moći da je zamijene novom koju bi oni kontrolisali", kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, najrealnije je u ovom trenutku formiranje neke vlade koja bi sprovela izbore, bilo tehnička/tehnokratska (sastavljena od partijski neutralnih stručnjaka), bilo politička (sastavljena od političara koji predstavljaju partije).

"Nekako su utihnuli glasovi oko formiranja političke vlade koja bi odradila polovinu preostalog mandata parlamenta. Kao da se nekim partijama čini to previše kratak period za neke njihove velike zaokrete. Iako pravljenje političke vlade koja bi odradila mandat nije toliko realan scenario, ne treba ga isključiti. U tom scenariju mnogi su bili skloni da vide Demokrate koje bi u tom slučaju dobile snažnu podršku zapadnih partnera. Mogli bi da budu dio rješenja procesa brzog dobijanja članstva u EU, a pomogli bi ublažavanju tenzija kroz moratorijum na neka goruća nacionalna pitanja dok se ne okončaju evropske integracije. No, strah od reakcije biračkog tijela, koji je, rekao bih, pretjeran, tjera ih dalje od ovog scenarija. Međutim, ne treba ga isključiti kao ni situaciju da predsjednik obavijesti parlament da nema kome da da mandat, te pogura parlament ka skraćenju mandata i novim parlamentarnim izborima, što nije nešto čemu bi se mnoge parlamentarne stranke obradovale. Ako je suditi po crnogorskoj praksi, vjerovatno će se na kraju desiti neko hibridno rješenje", dodao je Vujović.

On nije iznenađen što je inicijativa za nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića dobila podršku u parlamentu, prije svega Demokrata.

"Moj utisak je da smjena Abazovićeve vlade i nije bila toliko neizvjesna. Prava i Ujedinjena Crna Gora su se jasno izjasnile za rušenje Vlade prije sjednice Skupštine, te takvu odluku donijeli na organima partije, dok su Demokrate jasno pripremale svoje birače na jednu takvu odluku. Vjerujem da je napor Demokrata bio usmjeren ka tome da se biračima ove partije objasni potez glasanja za inicijativu DPS-a, a ne da su se njihovi poslanici dvoumili kako trebaju da glasaju", kazao je Vujović.

Podsjetio je na to kako su Demokrate pokušavale da odgovore Uru od rušenja Krivokapićeve vlade, a da, kako je istakao, nije bilo razumijevanja sa Urine strane.

"S obzirom na izuzetno snažnu netrpeljivost rukovodstava ove dvije partije iznenađenje bi bilo podrška Demokrata za opstanak Abazovićeve vlade, a ne njihovo glasanje za njeno rušenje", ocijenio je Vujović.

Na pitanje gdje to pozicionira Demokratsku Crnu Goru, on je kazao da Demokrate i dalje lutaju, zarobljeni nekim svojim ranijim partijskim odlukama i obećanjima biračima.

"Shvataju da je nemoguća koalicija sa Abazovićevom partijom i DF-om, što zbog poruka SAD i zapadnih partnera, što zbog narušenog međusobnog povjerenja, a sa druge strane nijesu spremni na dogovor sa ostalim partijama. Imali su priliku sličnu Abazoviću, da se legitimišu prema zapadnim partnerima kao partija proevropske orijentacije na koju se mogu osloniti, ali stiče se utisak da u ovom trenutku nemaju snage za takav potez usljed straha kako na njega može reagovati njihovo biračko tijelo", istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, čini se da se DF, SNP i Ura suočavaju sa smanjenjem koalicionog kapaciteta, dok DPS-u, SDP-u, SD-u… i partijama manjina taj kapacitet raste.

"To će u bitnom odlučiti sudbinu nove parlamentarne većine nakon očekivanih vanrednih parlamentarnih izbora", smatra Vujović.

Istakao je da se DF suočava sa najvećim problemom jer će mu, kako je kazao, biti teško da sačuva biračko tijelo koje se nalazi na meti svih partija prosrpske orijentacije.

"Značajan broj njih bilježi rast, upravo na štetu DF-a. Sa jedne strane, imate ogroman broj partija i pojačanu konkurenciju među prosrpskim partijama, dok se na drugoj strani dešava konsolidacija odnosa među suverenističkim/prozapadnim partijama. Vidjećemo kakve će izborne strategije pratiti trenutno političko stanje", ocijenio je Vujović.

Đurović bi mogla biti smijenjena ako se bude glasalo 2. septembra

Zlatko Vujović je, na pitanje očekuje li smjenu predsjednice Skupštine Danijele Đurović 2. septembra, odgovorio da vjeruje da će ona biti smijenjena ako glasanje bude toga dana.

"Ukoliko se o ovoj inicijativi bude glasalo toga dana, vjerujem da će predsjednica Skupštine biti smijenjena. Međutim, inicijatorima, ili nekima od njih, ostaje i dalje otvorena mogućnost da povlačenjem dijela potpisa utiču da i sama inicijativa propadne, što znači da bi trebalo u tom slučaju podnijeti novu inicijativu", kazao je Vujović.

Izvor: Pobjeda