Bolnicu "Danilo I" , izgradio je Knjaz Nikola1872- 1873. godine, po projektu Francuza dr Frilley-a, svog ličnog ljekara. Ime je dobila po Nikolinom prethodniku, Knjazu Danilu, a novac za izgradnju obezbijeđen je prodajom darova donesenih Knjazu na krštenje njegovog prijestolonasljednika Danila.
Građenje objekta za bolnicu počelo je 1872 godine i trajalo je do kraja maja naredne, 1873. godine. Radove je izvodio Todor Gojković, neimar iz Herceg Novog.
Izgradnja bolnice je koštala 7.324 fiorina i 44 krajcera. Bila je to prva i do 1887. godine jedina bolnica u crnogorskoj državi.
Nova bolnička zgrada počela je da služi svojoj namjeni tek 1875. godine, kada je izbio poznati hercegovački ustanak. Ranjeni ustanici su mogli naći utočište jedino u susjednoj slobodnoj Crnoj Gori. Već u jesen iste godine u cetinjskoj bolnici je počelo liječenje prvih pacijenata, hercegovačkih ranjenika,a liječio ih je dr Valerije Tomić, rodom iz Dalmacije.
Tomić je ujedno bio prvi i jedini Ijekar ,,Danilove bolnice" do januara 1876. godine, kada mu je pristigla u pomoć jedna ekipa ruskih ljekara.U sklopu bolnice je 1878. godine formirana i apoteka.
Nakon dolaska ove ruske sanitetske ekipe, dužnost upravnika je neko vrijeme obavljao prvi crnogorski apotekar Jovo Dreč.
A godine 1880. na Cetinje dolazi vojvođanski Ijekar dr Milan Jovanović-Batut, čijim dolaskom nastaje prekretnica u radu cetinjske bolnice. On je ,,Danilovu bolnicu", kako se tada zvala, postavio na moderne osnove, što će kasnije nastaviti njegovi sljedbenici - počev od dr Petra Miljanića, preko dr Božidara Perazića, dr Steva Ognjenovića, dr Stanka Matanovića, dr prof. Vsevoloda Novikova i drugih.
Zgrada je proširena 1912 godine kada je dograđeno desno krilo , a izvršene su i određene unutrašnje rekonstrukcije i adaptacije. Tako je unekoliko prvobitni izgled bolničkog zdanja izmijenjen. Svečano otvaranje je obavljeno 1. marta 1912. godine. Tom prilikom je konstatovano da je stara bolnica od svoga utemeljenja predstavljala utočište ne samo bolesnih Crnogoraca već i mnogih drugih, bez obzira na vjeru i narodnost, iz Stare Srbije, Albanije i Boke Kotorske. Do tada je u njoj liječeno preko 16.000 pacijenata i izvršeno više od 6.000 operacija, a broj onih koji su dolazili da traže pregled i Ijekarski savjet prelazio je 100.000.
U ovom objektu svojevremeno su našli svoje mjesto Dom zdravlja, Odjeljenje za uho, grlo i nos, Zubno odjeljenje, Higijenski zavod, Rendgenološka služba i drugi sve do početka devedesetih godina XX vijeka kada zgrada iseljena i u potpunosti prepuštena zubu vremena.
Zbog svega istaknutog, stara zgrada bolnice „Danilo I", iako dosta jednostavan objekat profane arhitekture, predstavlja značajan kulturno istorijski spomenik Cetinja, zaštićen zakonom.
Nova zgrada bolnice, u kojoj se i sada radi,izgrađena je 1964.godine,a renovirana je nakon zemljotresa, u periodu 1979-1985. Nalazi se u neposrednoj blizini stare bolnice.
Za pet godina povraćaj investicije
Prema riječima stalnog koordinatora UN i predstavnika UNDP u Crnoj Gori Aleksandra Avanesova današnje zgrade, zbog načina na koji su građene i kako se koriste, doprinose ozbiljnim ekološkim problemima.
Način na koji će ta stara zdanja biti revitalizovana na Cetinju zadovoljiće udobnost što se tiče grijanja, hlađenja i izgleda, ali uz smanjenu potrošnju energije. On je kao primjer naveo da je nakon revitalizacije potrebno pet godina za povraćaj investicije od 142.000 eura u povećanje energetske efikasnosti bolnice „Danilo I“, a očekuje se da ova investicija rezultira godišnjim uštedama od 50.000 eura.
Rekonstrukcija kulturnog nasljeđa
Osnovna svrha projekta „Beautiful Cetinje „ je rekonstrukcija kulturno istorijskog nasleđa uz primjenu mjera energetske efikasnosti, kaže gradonačelnik prijestonice Aleksandar Bogdanović dodajući da ovaj projekat s pravom pripada prijestonici, tim prije jer će joj se tako vratiti stari sjaj.
“Pored istorijske i kulturne dimenzije i značaja ovaj projekat nosi sa sobom i niz ekonomskih efekata i mogućnost stvaranje jedne nove , savremene turističe ponude Cetinja“, kazao Bogdanović i kao važno naglasio da se projekat temelji na principima održivog razvoja, koji su uvršteni kao milenijumski ciljevi Ujedinjenih nacija.
(Izvor:CDM)
