Međutim, poručuje da podijum kritika u isto vrijeme otkrio mnogo veće i sistemske probleme diskriminacije i seksizma, sa kojima se crnogorsko društvo i dalje suočava samo na deklarativnom, a ne na suštinskom nivou.

"Kritika izjave Vladimira Jokovića je nažalost ostala u domenu patetike i emotivne manipulacije. U prvi plan su stavljene osobe koje iz različitih razloga nisu uspjele da dobiju djecu, a to su željele i za to su se uzalud borile. Na taj način su svi koji nisu roditelji dovedeni u poziciju da ih treba žaliti zbog neuspjeha. Zaboravlja se da je odabir da neko nema djecu isto tako legitiman, ispravan i odgovoran kao i odluka da se bude roditelj. Zato kritika Jokovićeve izjave nije smjela i sama biti primjer diskriminacije", ukazala je Jelušić.

Izjava Vladimira Jokovića je kako poručuje u prvom redu bila usmjerena na muškarce bez djece u okviru jednog političkog subjekta i upravo to je izazvalo mnogo veću buru, pa čak i međusobnu prozivku žena.

"Zaboravila se činjenica da se žene bez djece sa ovakvom diskriminacijom sreću na dnevnom nivou. Zbog toga im je često otežan ili onemogućen pristup zaposlenju i napredovanju, a u vrijednosnom smislu se po pravilu određuju kao “nedovršene i neostvarene”. Ne treba ni pominjati kako na društvenim mrežama prolaze političarke i žene na pozicijama moći, ukoliko u isto vrijeme nisu majke. Zato opravdana kritika izjave Vladimira Jokovića ne smije da bude dio dnevne politike, već da da nam posluži kao potvrda da se rodna pitanja nisu sagledala na inkluzivan način", kategorična je Jelušić.

Dodaje da izjava Jokovića dolazi u vrijeme žestoke političke polarizacije, koja do ekstrema pojačava emotivni naboj kod učesnika.

"Poznato je da se u takvim okolnostima ukida svako racionalno promišljanje činjenica. Da je gospodin Joković racionalno promišljao, morao bi se sjetiti da se njegova izjava ne odnosi samo na jedan poslanički klub već na članove/ce svih poslaničkih klubova, odnosno političkih partija, odnosno na sve građane/ke Crne Gore. Njegova izjava je zato nedemokratska i usmjerena je protiv  slobode izbora kao neotuđivog ljudskog prava. U uslovima već devijantne političke polarizacije, uz ugrožavanje sekularnog karaktera zajednice i obnovu negativnih aspekata patrijarhalne tradicije, ovaj slučaj opominje da rodna pitanja u Crnoj Gori mogu krenuti ozbiljnom stranputicom i da mogu rezultirati daljim kršenjem ljudskih prava i temeljenih postuplata demokratskog društva", zaključila je Jelušić.