- Spremne su krivične prijave i dokazi za još 300 osoba - kaže Pavićević.

Tužilaštvo u Pljevljima je za RSE potvrdilo da je predmet u fazi izviđaja.

Državna tužiteljka i portparol pljevaljskog tužilaštva Nataša Bajčeta nije precizirala koliko osoba sa sumnjivim diplomama je obuhvaćeno predmetom.

Pavićević kaže da je Alternativa sa ministarstvima prosvjete i unutrašnjih poslova od početka godine radila na projektu otkrivanja sumnjivih diploma iz regiona.

- Što se tiče najavljenih 300 krivičnih prijava većina njih se tiče zdravstvenog i obrazovnog sistema a dio se odnosi na policijske službenike. Sa sigurnošću možemo da kažemo da je u te tri branše alarmantno stanje - dodaje Pavićević.

I dok dio nevladinog sektora poziva na hitnu istragu zbog, kako navode, zabrinjavajućeg broja lažnih, i diploma sumnjivog kvaliteta, koje posljednjih decenija dolaze iz regiona - iz Ministarstva prosvjete su saopštili da su za unapređenje ove oblasti neophodne zakonske izmjene.

Naime, Ministarstvo prosvjete je, kako su saopštili za RSE, ove godine odbilo jedan zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave, a prošle tri.

Istovremeno nije podnijelo nijednu krivičnu prijavu zbog sumnje u falsifikat.

Koliko je sumnjivih diploma

Pavićević objašnjava da sumnjive diplome izdaju obrazovni centri u regionu, a u Crnoj Gori prođu sistem nostrifikacije.

On kaže da njihove nezvanične procjene govore da je u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto lažnih diploma.

- Smatramo da ih je više od 35.000 samo u javnom sektoru, prema našim nezvaničnim istraživanjima. Fokus nam je na javnom sektoru jer te ljude plaćaju građani. Većina tih diploma dolazi sa iste adrese, u pitanju su Sokolac, Tutin, Novi Sad, Beograd, Kosovska Mitrovica - rekao je Pavićević.

Ministarstvo prosvjete, koje je nadležno za priznavanje inostranih diploma u svrhu zapošljavanja, nema bazu podataka o njihovom broju.

Ipak, podaci Ministarstva prosvjete pokazuju da više od 51 odsto inostranih diploma dolazi iz nerenomiranih privatnih obrazovnih institucija.

Ministarstvo, međutim, precizira da je zakon takav da je postupak priznavanja stranih diploma gotovo formalnost.

- U postupku priznavanja ne vrši se 'nostrifikacija', odnosno detaljno upoređivanje nastavnih planova i programa, već se formalno potvrđuje stečeni nivo obrazovanja. Donošenjem rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave u skladu sa zakonom, iscrpljuje se propisana nadležnost Ministarstva prosvjete - navodi se.

Pavićević kaže da u ovom trenutku na nostrifikaciju čeka više od 4.000 diploma.

- Od tog broja 30 do 40 odsto dolazi sa fakulteta i obrazovnih ustanova koje su već bile kompromitovane i povezane sa lažnim uvjerenjima. To nas uvjerava da nijesu promijenili politiku sticanja diplome - riječi su Zarija Pavićevića.

Posljedice "lažnih" kadrova

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazuju da je ovaj problem u Crnoj Gori prisutan decenijama.

Snežana Kaluđerović iz CGO upozorava da takve diplome ostavljaju traga na cjelokupno društvo i državu.

- Ovo se može posmatrati kao regionalni problem jer su te diplome često kupljene, ili stečene na razno-razne načine utabanom putanjom u zemljama regiona. Kupljeno zvanje proizvodi ogromne posljedice zbog neznanja koje je involvirano u sve pore društva, državnu upravu, prosvjetu, zdravstvo - navodi Kaluđerović.

Kaluđerović smatra da je zbog lažnih diploma neophodna saradnja pravosudnih organa Crne Gore sa tužilaštvima i obrazovnim ustanovama regiona.

- U regionu smo imali aferu na Univerzitetu u Kragujevcu, gdje je upravo Medicinski fakultet odgovoran za izdavanje niza spornih diploma. I nama danas niko ne garantuje koliko je od tih izdatih diploma zaposleno kadra u Crnoj Gori - dodaje ona.

Kaluđerović kaže da je posao tužilaštva da utvrdi da li se ovim bave organizovane grupe.

- Da li ovdje imamo na snazi da kažem kriminalna udruživanja i organizovane grupe, od kojih je jedna strana pojedini akademski kadar a na drugoj strani su oni koji su se opredijelili da kupuju lažne diplome. Jasno je da ovo ne može da radi pojedinac već uigrani tim - ističe Kaluđerović.

Zdravstvo i policija pod lupom

U dva ministarstva zdravlja i unutrašnjih poslova je u međuvremenu pokrenuta akcija otkrivanja sumnjivih diploma. Tokom januara je Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo komisiju za provjeru validnosti obrazovnih isprava svih policijskih službenika.

- Dao sam nalog da sve zdravstvene ustanove dostave podatke o srednjem i višem medicinskom kadru koji se prekvalifikovao i koji je stekao diplome u državama regiona. Nakon toga ćemo ispitati i diplome koje su medicinski radnici stekli prekvalifikovanjem u Crnoj Gori, jer ne može neko za pola godine da stekne znanje da radi u ambulanti - rekao je u maju ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Međutim, iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili na upit RSE šta je bio konkretan povod za ovakav zahtjev Šćekića.

Nepoznato je da li su reakciju izazvala i dva slučaja iz zdravstva u Nikšiću.

U jednom je, medicinska sestra pacijentu greškom dala pogrešnu krvnu grupu, usljed čega je doživio anafilaktički šok, saopštila je policija.

U drugom je, patronažna služba Doma zdravlja Nikšić starijem pacijentu dala insulin iz neodgovarajućeg šprica. Oba slučaja je tužilaštvo procesuiralo u julu.

Potrebna kompletna revizija

Kaluđerović naglašava da su neophodni pojačana kontrola, jača kaznena politika.

- Toliki broj involviranih lažnih diploma u Crnoj Gori je posljedica nekažnjavanja takvih nostrifikovanih isprava, pa su nam pojedini direktori obrazovnih ili javnih ustanova ljudi koji imaju na sumnjiv način stečene diplome u Tutinu, Sokolcu, u Beogradu i Novom Sadu - navodi Kaluđerović.

Kaluđerović naglašava da je neophodna hitna revizija svih nostrifikovanih diploma u periodu od obnove nezavisnosti Crne Gore, 2006. godine.

- Naročito sa sumnjivih fakulteta. Dok se ne pokrenu direktne krivične prijave sa dokazima i ubrzaju postupci ostaće samo priča da se u praksi dešavaju takve situacije. A evo, nezvanični podaci kažu da od svih zaposlenih u državnoj upravi čak 40 odsto njih je sa lažnom diplomom - kaže Kaluđerović.

Prema zvaničnim podacima, oko 50. 000 zaposleno je u javnoj upravi Crne Gore.

Izvor: RSE