Kopredsjednice Ženskog kluba dr Branka Bošnjak i Vesna Pavićević, održale sastanak sa dr Šibom Harma, regionalnom savjetnicom UNICEF-a za rodna pitanja za region Evrope i Centralne Azije (ECA region), Huanom Santanderom, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Sabinom Žunić, zamjenicom šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Nelom Krnić, koordinatorkom programa za monitoring prava djeteta i Jelenom Perović, koordinatorkom komunikacija.

Kopredsjednica dr Branka Bošnjak kazala je da će Ženski klub hitno inicirati izmjene zakonske regulative koje će makar formalno onemogućiti da maloljetna lica mogu stupiti u brak.

"Svjesni smo činjenice da su maloljetnički brakovi u romskoj populaciji, vrlo kompleksan problem i da se tu pod okriljem navodne tradicije, vrši trgovina ljudima. Zato ovom problemu treba prići sa više strana, posebno je važno obrazovanje i emancipacija kako bi imali više samosvjesnih djevojčica koje će imati jasno iskazanu podršku sistema da se zajedno borimo protiv ovog problema. Izmjena zakonske regulative će biti važan iskorak, ali to će biti samo početak borbe protiv ove pošasti", kazala je Bošnjak.

S obzirom na to da živimo u moderno doba kada se uveliko propagiraju slobode i jednakosti, i danas, na žalost, postoje ugovoreni brakovi, sa najvećom stopom u romskoj i egipćanskoj populaciji - istakla je kopredsjednica Vesna Pavićević.

"Država je u obavezi da osigura da sve djevojčice imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, posebno u srednjoj školi, jer je činjenica da mnoge romske djevojčice napuste školovanje zbog ugovorenih brakova i pritiska njihovih roditelja. To je postalo običaj kod romske populacije! Bez obzira što možda postoji i prinudni pristanak djeteta na ugovoreni brak, ni običaj, ni tradicija, ni kultura, ne smiju da budu opravdanje za takve stvari. Osim promjene zakonske regulative, neophodno je podizanje nivoa svijesti mladih ljudi, a posebno mladih romskih zajednica o važnosti obrazovanja i štetnim posljedicama dječjih brakova, koje kasnije utiču na psihičko i fizičko zdravlje njihove djece", zaključila je kopredsjednica Pavićević.

“Čestitam Ženskom klubu Skupštine Crne Gore na inspirativnom radu. Zabrana dječjih brakova i promjena društvenih normi kako bi se snažnije podržala svaka djevojka u Crnoj Gori da u potpunosti ostvari svoje potencijale pomoći će zemlji da smanji nasilje i siromaštvo i ubrza socio-ekonomski razvoj”, saopštila je dr Šiba Harma, regionalna savjetnica UNICEF-a za rodna pitanja za region Evrope i Centralne Azije (ECA region)

“Dječji brak je kršenje ljudskih prava. Kao društvo, moramo da podržimo zdravo djetinjstvo i obrazovanje za svaku djevojčicu i dječaka kako bi mogli da žive kao produktivni članovi društva. Ovo je u najboljem interesu budućih generacija u Crnoj Gori i neophodno za iskorjenjivanje jednog od najtežih oblika diskriminacije djece”, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

Svaka treća djevojčica uzrasta od 15 do 19 godina i svaki šest dječak u romskoj i egipćanskoj populaciji su u braku ili zajednici, prema Istraživanju višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u Crnoj Gori iz 2018. godine.

Zakonodavna praznina koja dozvoljava sklapanje brakova u uzrastu od 16 godina jedan je od ključnih faktora omogućavanja dječjih brakova, sudeći prema studiji iz 2018. godine, koju je sproveo Centar za romske inicijative, uz podršku UNICEF-a i EU - navode iz Ženskog kluba.

Povećanje finansijskih sredstava za proširenje usluga podrške djeci i porodici takođe je identifikovano kao jedna od ključnih mjera koju treba preduzeti u Crnoj Gori kako bi se smanjila izloženost djece nasilju, eksploataciji i siromaštvu i obezbijedilo da sve djevojčice i dječaci imaju jednake šanse da rastu i razvijaju svoje potencijale.

Pružanje pouzdanih statističkih podataka o stanju i potrebama djece i porodica u zemlji takođe je, ističe se, izazov koji treba hitno rješavati kako bi državne politike bile zasnovane na dokazima, efikasne i mjerljive u kontekstu procesa pridruživanja EU i ispunjavanja ciljeva Crne Gore u Agendi 2030.