Istakao je da je koštao „na milione eura“, te da se još uvijek radi na otklanjanju posljedica sajber napada na Vladinu infrastrukturu.

"Sve radimo u skladu sa sugestijama naših partnera iz FBI, Francuske, a narednih dana i iz Velike Britanije", rekao je Dukaj.

Dodao je da su svjesni da određene adrese, pojedinci i mediji, vrše pritisak, ali da se mora znati da je napad veoma ozbiljan.

"I prije napada smo preduzeli neke korake koji se tiču sajber bezbjednosti. Radimo na zakonu koji će podrazumijevati Agenciju za sajber bezbjednost koja će zamijeniti CIRT. Kao ozbiljna zemlja moramo imati sistem odbrane 24/7. Nadam se da ćemo uskoro uspostaviti mrežu koja će biti bezbjedna na nivou čitave državne uprave", rekao je Dukaj na sjednici Vlade, prenosi Pobjeda.

Ministar je ranije saopštio da je ovakav napad prvi put u svijetu izveden upravo u Crnoj Gori. Ovaj složeni hakerski napad je počeo 19. avgusta, dok su prve zvanične informacije govorile da je napad počeo u ponedjeljak, 22. avgusta, te da su važni državni podaci, kao i lični podaci građana, bezbjedni.

Od samog početka, sajber krizu prati mnoštvo kontroverznih informacija koje su saopštavane sa najviših državnih adresa, od datuma početka napada, preko izvora, do tipa i načina inficiranja Vladinih servera, pa i eventualne pričinjene štete.

Prema saznanjima Pobjede, još uvijek nije utvrđena šteta koju je napad izazvao, niti se zna kada će sistem ponovo početi sa radom.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je prije dvije sedmice kazao, tvrdeći u ranim poslijepodnevnim časovima za sebe da je vidovnjak, te da je predvidio da će doći do destabilizacije države ako se njegovoj vladi izglasa nepovjerenje, da su sajber napadi politički motivisani.

Istog dana, predveče, održana je hitna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, nakon koje je premijer promijenio mišljenje pa je apelovao na građane da ne politizuju sajber napade, podsjeća Pobjeda. Agencija za nacionalnu bezbjednost je saopštila da ruske službe stoje iza snažnog sajber napada na kompletnu informacionu strukturu Vlade Crne Gore, da je riječ o nečemu što je pripremano duži vremenski period, te da je takav napad do sada nezabilježen.

BIRN je tokom prošle sedmice objavio informaciju, pozivajući se na neimenovane Vladine izvore, da je napad na državnu digitalnu infrastrukturu bio „posao iznutra“, te da je maliciozni softver aploudovan direktno sa nekog od računara povezanog na Vladin server.

"Na osnovu unutrašnje istrage, sajber napad se dogodio nakon što je maliciozni program aploudovan sa kompjutera u jednoj od Vladinih službi",  kazao je BIRN-u izvor iz Vlade pod uslovom anonimnosti.

Na ove informacije juče nije bilo zvaničnih reakcija. Prema saznanjima Pobjede, jedan od glavnih problema sa kojima se suočava državna administracija je u tome što najčešće nijesu rađene redovne rezerverne kopije (bekap) podataka, što će umnogome otežati, ako ne i učiniti nemogućim, povratak izgubljenih datoteka.

Službenik poslao prepisku MJU 

Službenik koji je samoinicijativno komunicirao sa sajber napadačima na Vladinom informacionom sistemu nije službenik Ministarstva javne uprave (MJU).

Na pitanja Pobjede da li je takav postupak službenika u skladu sa protokolom, te što će MJU preduzeti povodom toga, iz tog resora je odgovoreno da su oni nakon saznanja o komunikaciji odmah obavijestili Upravu policije.

Pojasnili su da je taj službenik njima proslijedio imejl korespodenciju koju je imao sa potencijalnim napadačima.

"Kako se ne radi o službeniku MJU, ne možemo govoriti o opisu posla istog, kao ni o aktivnostima po tom pitanju, budući da to nije u nadležnosti MJU", kazali su Pobjedi oz tog resora.

Da je jedan državni službenik samoinicijativno kontaktirao kriminalnu grupu ,,Cuba ransomware“ koja je izvršila napad na servere Vlade Crne Gore, potvrdio je početkom nedjelje ministar Dukaj.

Tokom te komunikacije, hakeri su kazali da traže 3,6 miliona dolara za otkup podataka sa vladinih servera.

Ministar Dukaj je rekao da država nije pregovarala sa kriminalnom organizacijom i da to neće ni činiti, te da potez službenika nikako ne može da bude smatran zvaničnim.

Profesor Adis Balota je Pobjedi kazao da niko ne može da radi samonicijativno, bez saglasnosti ili odobrenja nadležnih državnih organa.

Upozorio je da je sam proces pregovora izuzetno složen i da ga mogu sprovesti samo profesionalci.

"Nikada se ne zna ko stoji sa druge strane i da li pregovarate sa pravom adresom", rekao je prof. Balota.

Pobjeda