Demokratski front bi da na čelu nove vlade bude Andrija Mandić, GP URA smatra da to mjesto pripada odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću, a Demokrate su stava da ta odgovorna funkcija treba da pripadne ženi ali smatraju da ni GP URA ni SNP-u ne pripada pravo da predlažu kandidate za nosioca izvršne vlasti jer su, tvrde, jednom rušili većinu.

Mandić je nakon sastanka u subotu rekao da vjeruje da će već na sljedećem sastanku u ponedjeljak doći do dogovora.

“Obavještavam da su dati potpisi svih 41 poslanika vladajuće većine sa izbora 2020. i suština je eliminacija povratka DPS-a u bilo kojoj formi u organe vlasti. 41 poslanik je jasna većina i poruka DPS-u da ih većina ne vidi u vlasti”, kazao je Mandić nakon sastanka.

Dodao je da treba slijediti volju naroda, i stremiti dogovoru.

Krapović je rekao da je bilo pomaka u pregovorima, i da je sastanak bio konstruktivan.

“Mislimo da URA i SNP-u ne pripada pravo da predlažu jer su jednom rušili većinu”, kazao je on.

On je naglasio da je taj poklitički subjekt pregovorima pristupio u dobroj vjeri, te da misli da može doći do dogovora.

Poslanik GP URa Miloš Konatar kazao je u subotu da je ta partija prenijela stav da Dritan Abazović treba da ostane premijer i završi šta je započeo.

“Ostvario je vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala”, kazao je Konatar.

Naveo je da je prijedlog Demokratke Crne Gore da URA i SNP nemaju pravo predlaganja kandidata za mjesto predsjednika Vlade i Skupštine apsurdan.

U Skupštini Crne Gore je 19. avgusta izglasano nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića i ukoliko se parlamentarna većina do 30. avgusta ne dogovori do 19. septembra oko novog mandatara ići će se navjerovatnije na vanredne parlamentarne izbore. Prema Ustavu Crne Gore predsjednik Crne Gore Milo Đukanović do 19. septembra mora predložiti mandatara ili će raspisati vanredne parlamentarne izbore.

Iz Evropske unije su više puta poručili da nova vlada treba da ostane na proevropskom putu.

“Budući da je upitan politički kapacitet koalicije koja je već jednom posrnula pod teretom svojih kontradikcija, čini se kako je svrsishodnije pokrenuti proces raspuštanja Skupštine i održati prijevremene izbore. Međutim, aktuelni razvoj događaja daje naslutiti kako ova nova/stara skupštinska većina ne žuri raspisati izbore”, rekao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula.

Kakav će biti rasplet političke krize u Crnoj Gori, i dalje je neizvjesno. Poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik kaže da je to unutrašnje pitanje, napominjući da je cilj Evropske unije da Crna Gora zadrži proevropski kurs.

Izvior: Cdm