Predlogom izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu planirani su rashodi u iznosu od 2,69 milijardi eura i u odnosu na prvobitni zakon veći su 191,33 miliona eura ili 7,7 odsto, prije svega usljed generisanja dodatne potrošnje mandatornog karaktera, kao i korekcije očekivanja kada su u pitanju prihodi budžeta.

U odnosu na Zakon o budžetu, izdaci tekućeg budžeta uvećani su 52,6 miliona na 1,07 milijardi, budžeta državnih fondova 97,96 miliona na 932,91 milion, transakcije finansiranja 25 miliona na 353,97 miliona, rezerve 18,2 miliona na 85,69 miliona, dok je kapitalni budžet umanjen 2,5 miliona na 239,97 miliona.

Prihodi budžeta u ovoj godini projektovani su u iznosu od 1,93 milijarde eura ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na prvobitno planirane manje 3,7 miliona ili 0,2 odsto.

Dodatna potrošnja odnosi se dominantno na nedostajuća sredstva Fonda za zdravstveno osiguranje 38,6 milion, zatim 36 miliona za potrebe Fonda penzijskog i invalidkosg osiguranja (PIO), kao i nedostajuća sredstva za zarade 28,5 miliona.

Usvojena je i izmjena Odluke o zaduživanju gđe se, umjesto 560 miliona eura nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, sada planira 756 miliona eura. Umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona eura, predlaže se da to zaduženje bude do 350 miliona.

Premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, najavio je da će parlamentu uputiti zahtjev da se vanredna sjednica povodom tih akata održi 28. septembra.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da očekuje jednoglasnu podršku predlogu rebalansa budžeta i novom zaduženju. Umjesto predviđenog zaduženja do 70 miliona eura, Ministarstvo finansija predložilo je da to bude do 350 miliona eura. 

"Predložili smo rebalans kao temelj ukupnih finansija i stabilno finansiranje do kraja godine. Ovo je podloga i za stabilno finansiranje za 2023. godinu. Shodno situaciji na finansijskom tržištu svi moramo da se uključimo i bez obzira na političke statuse predložimo održiv budžet koji će ponovo biti u funkciji građana i privrede", rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović. 

Predlogom o izmjenama Odluke o zaduživanju predviđeno je da se nedostajuća sredstava umjesto 560 miliona eura planiraju na 756 miliona eura.

"Umjesto prvobitne predložene i usvojene odluke gdje je predviđeno zaduženje do 70 miliona eura, mi predlažemo da to zaduženje bude do 350 miliona eura imajući u vidu postojeće depozite i sve naše obaveze do kraja godine”, kazao je Damjanović.

On je istakao je da su najvažnije izmjene uslovljene verifikacijom naslijeđenog stanja koje su za 20-ak nedjelja koliko rade naslijedili. Cilj je bio da se uravnoteže prihodi i rashodi imajući u vidu da je došlo do povećanja rashoda.

“To znači da su prihodi budžeta projektovani na iznos od 1,93 milijarde ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda i u odnosu na prvobitni plan oni su na ukupnim izdacima od 2,69  milijardi ili 191 milion eura veći nego što su predviđeni buddžetom. Tih 191 milion eura se prepoznaje i vidi jasno u budžetu, onosno predlogu rebalansa, ali ću zbog javnosti najkraće da ponovim glavne izdatke koji su novokonstituisani i zbog kojih se radi rebalans”, kazao je Damjanović.

Damjanović prvo navodi nedostajuća sredstva za zdravstveno osiguranje, 36 miliona eura.

“Imajte u vidu da smo skoro dali sedam miliona iz tekuće rezerve na račun upravo ovog rebalansa i da jedan dio nadomještavamo sa drugih pozicija kako bismo došli do četiri miliona neophodnih Fondu zdravstva zbog pogrešnog planiranja”, kazao je on.

On je dodao da 36 miliona za potrebe Fonda PIO.

“21 milion je u pitanju nedostajućih sredstava zbog povećanja penzija i 15 miliona zbog jednokratnih davanja za pomoć penzionerima. To su minimalne, ispod prosječne penzije”, rekao je ministar.

Damjanović je kazao da za sektor prosvjete i zdravstva nora da se obezbijedi 28,5 miliona kojih nema u budžetu zbog povećanja zarada na osnovu zakonskih rješenja koja su počela sa primjenom.  

Sedam miliona potrebno je Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

“Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada za majke troje i više djece. Takođe nijesu obezbijeđena potrebna sredstva. Primjena za ostvarivanje prava za podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije šest miliona takođe nijesu bila obezbijeđena postojećim budžetom. Tri miliona subvencija za poslodavce koji zapošljavaju lica sa invaliditetom", kazao je on i dodao da nedostaje 38 miliona eura za Upravu za katastar i imovinu za uvećanje državne imovine, kupovinom hartija od vrijednosti kompanija, te 4,1 milion eura za Ministarstvo odbrane.

"Kada se sabere na rashodnoj strani dolazimo do cifara koje su morale biti planirane, a biće sada rebalansom. Usljed takozvanih prijedloga, odnosno projektovanih prihoda od 54 milione eura na bazi zakona koji nisu ni predloženi, a neki nisu ni donešeni, uskraćeni smo tih sredstava", istakao je Damjanović.

Zabilježen i pad poreza na doprinose u iznosu od 52 miliona eura, pad akciza i akciznih prihoda za više od 20 miliona eura, samo u domenu smanjenja akciza na gorivo zbog čega, kako je rekao, građani Crne Gore plaćaju najjefitnije gorivo u regionu. 

Premijer Dritan Abazović kazao je da će rebalans omogućiti da se osjećamo komotnije.

“Loptica će biti prebačena kod poslanika, oni daju krajnji sud. Lično mislim da će odluka biti jednoglasna”, kazao je Abazović.

Istakao je je da je toku ljetnje sezone ostvareno 15 miliona eura više u odnosu na 2019. godinu, kada je u Crnoj Gori boravilo više ljudi.

“Takse smo uveli super bogatim ljudima, koji koriste super jahtama. Morali ići sistemom pravičnosti, pomoći onome ko nema. Nismo ostvarili prihode tamo gdje nije bilo zakonskih rješenja”,istakao je Abazović.

On je naglasio da nas očekuje teška jesen i teška zima.

“Postoje projekcije da će socijalni nemiri da dođu i u zemlje Evropske unije, da će energetska kriza da donese velika talasanja politička. Sve što tražimo je da imamo sistem koji može da radi u komplikovanim uslovima, ali sa smanjenim tenzijama”, kazao je on.

Objasnio je da će se novac emitovanjem obveznica i kod komercijalnih banaka u Crnoj Gori.

“Uslovi za podizanje kredita sada su gori nego prije šest mjeseci ili godinu, a jedan od razloga je i pad vlade “, kazao je premijer.

Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović kazao je da očekuje aktiviranje obećanih naknada za novorođenčad nakon usvajanja rebalansa.

Damjanović je odgovorio da su spremni da tu obavezu izmire na zakonit način u mjeri u kojoj je to moguće, jer je riječ o, kako je rekao, lažnom obećanju koje ih je sačekalo.

"Neko je dao lažno obećanje marta/aprila ove godine, iako nije sproveo elementarne postupke kao zakonski osnov, jer je morao prethodno da izmijeni i dopuni Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti", naveo je Damjanović.

Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković kazao da trenutnom budžetu fali 1,95 miliona eura za staračke naknade. Istakao je da je ova vlada pokazala da ozbiljni ljudi treba da rade ozbljne poslove.

“A populističke priče i populizam služe onima koji su došli ni od kuda kao vajni eksperti, a sada šetaju nezaposleni, ne znam jesu li se prijavili na Biro rada”, rekao je Joković.

Bošković i Konjević politički zaduženi za destabilizaciju

Abazović je kazao da je fotografija sa navodnim vlasnikom cigareta koje su zaplijenjene u Baru koju je objavio ministar odbrane Raško Konjević, nastala nakon 30. avgusta 2020. kada se, kako je rekao, slikao sa stotinu ljudi.

“Ne znam ko je gospodin, da mi je brat rođeni. Ko god je radio kriminalne aktivnosti, ja ću da ga prijavim. Zašto sam ja pošao u tužilaštvo: Ako neće brijeg Muhamedu, Muhamed će brijegu. Ako Raško Konjević neće - nije problem, premijer će”, kazao je Abazović.

On je optužio bivšeg i aktuelnog ministra odbrane Predraga Boškovića i Raška Konjevića da su politički zaduženi za destabilizaciju. Kazao je da će se Bošković uskoro naći u novoj aferi i da on zna da će se uskoro naći u problemu.

“Bivši ministar se boji da ga se sopstvena partija ne odrekne“, kazao je Abazović.

Izvor: RTCG