Milatović je ocijenio da je izborna volja od 30. avgusta obesmišljena rušenjem prve demokratske vlade zajedno sa DPS-om, što je potrošilo politički kapacitet stranaka nekadašnje parlamentarne većine koje su učestvovale u tome.

"Tada smo ukazivali na pogubnost takvih poteza i logično je da se to reflektuje i na današnje nepovjerenje među pregovaračima. Uz sve uspone i padove, i katkad iznevjerena očekivanja, proces snažnijeg demokratskog razvoja u Crnoj Gori je otpočeo, a samim tim i demontaža neevropskog sistema građenog u prethodnih 30 godina. Da bi se taj proces ubrzao i da bi Crna Gora u narednim godinama postala punopravan član Evropske unije (EU), zemlja mora dobiti politički stabilnu, proevropsku i reformsku vladu. Trenutni saziv Skupštine je pokazao da nema kapacitet da napravi upravo takvu vladu. Smatram da su vanredni parlamentarni izbori jedini izlaz iz trenutne političke krize, a siguran sam da će građani jasno znati da prepoznaju ko je radio za njihove interese i ko može najbolje da nastavi da radi u njihovom interesu", rekao je Milatović.

On vjeruje da iza problema nedostatka kvoruma za odlučivanje u Ustavnom sudu stoji predumišljaj da do toga dođe, a ovaj problem, kako smatra, odslikava trenutno stanje na crnogorskoj političkoj sceni, koje karakteriše svojevrsni udar na ustavni sistem.

"Odnarođeni poslanici, koji su svjesno pogazili Ustav time što su izabrali nelegitimnu 43. Vladu, protivustavno odložili izbore i dali još jedan mandat nelegitimnim predsjednicima lokalnih samouprava, odbijanjem da izaberu sudije Ustavnog suda pokazuju da su svjesni činjenice da su slobodne institucije najveća prijetnja njihovoj partitokratiji. Održavanje izbora u kontekstu nefunkcionalnog Ustavnog suda je otežavajuća okolnost, ali nikako i izgovor da se još jednom pobjegne od izborne volje građana. Ukoliko bi se još jednom odložili izbori, za šta je Ustavni sud već ocijenio da je neustavna radnja u bilo kojim okolnostima, to bi ogolilo namjeru partija da suspenduju demokratiju u Crnoj Gori", kazao je Milatović.

Lokalni izbori u 15 opština zakazani su za 23. oktobar, a naš sagovornik ističe da je realno očekivati da Pokret "Evropa sad", kao politička partija koja je nedavno osnovana, samostalno nastupi.

"Međutim, ukoliko analize pokažu da eventualna predizborna saradnja donosi vrijednost koja bi doprinijela pobjedi progresivnih, evropskih i građanskih snaga, onda ćemo i tu opciju veoma ozbiljno razmotriti. Nosioci naših lista su hrabri, sposobni i pristojni ljudi, koji žele da mijenjaju nabolje lokalne sredine u kojima žive. Dakle, osim stručnih i profesionalnih biografija, nudimo izbor novih i poštenih ljudi koji se u velikoj većini nikad nisu bavili stranačkom politikom. Imamo jasan cilj i ideju, pa sa priličnim entuzijazmom ulazimo u izbornu kampanju u većini crnogorskih gradova u kojima se održavaju izbori", istakao je Milatović.

On je naglasio da je program "Evropa sad" reforma koja se tiče isključivo prihodne strane budžeta, a prihodi su u odnosu na prošlu godinu veći za preko 130 miliona eura, a u odnosu na planirane za čak 70 miliona eura, pa je jasno da taj program osnažio javne finansije.

"Crna Gora ima jednotrezorski sistem, gdje se na jedan račun slivaju svi prihodi budžeta, a nakon toga se vrše plaćanja svakoj potrošačkoj jedinici shodno izglasanom Zakonu o budžetu. Dakle, za redovno servisiranje svih planiranih obaveza ima sredstava jer su ona znatno veće od planiranih", tvrdi Milatović.

Kako je dodao, kada su došli na vlast, dug Fonda za zdravstveno osiguranje bio je preko 65 miliona eura.

"Uz značajna plaćanja u međuvremenu, dug toliko iznosi i sada. Problem duga Fonda za zdravstveno osiguranje je decenijski, a rezultat je prvenstveno lošeg rada svih prethodnih direktora Fonda i nedostatka kontrole trošenja sredstava. To je ozbiljan posao, koji mora uzeti da radi neko ko je stručan, uz dodatnu podršku međunarodnih partnera, i to vjerovatno čeka narednu vladu. Fondu je u ovoj godini po Zakonu o budžetu odobren rekordan budžet od 350 miliona eura, što je povećanje za skoro 50 miliona u odnosu na prethodnu godinu", kaže Milatović.

Stanje koje predstavlja Damjanović je nerealno

Komentarišući tvrdnju aktuelnog ministra finansija Aleksandra Damjanovića da je minus u državnoj kasi preko 700 miliona, što znači da će država morati da se zaduži najmanje 325 miliona eura, Milatović je kazao da Vlada za svoje rasipništvo, neznanje i političku neodgovornost, reflektovanu rebalansom budžeta, krivi program „Evropa sad“.

"Tim programom su po prvi put nakon 30 godina povećane plate u Crnoj Gori i građanima vraćeni dostojanstvo i nada. To dovoljno govori o ovoj i ovakvoj vladi, čije su izjave o programu „Evropa sad“ preuzete od gospodina Đukanovića, koji je prvi i kreirao takve optužbe. Stanje koje predstavlja ministar Damjanović je nerealno. Deficit budžeta za sedam mjeseci ove godine, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, na rekordno je niskom nivou od 57 miliona eura, ili 1 odsto BPD-a. Nastavak dobre naplate uslijedio je i u avgustu i septembru. Zato se sada postavlja pitanje kako i zašto se sa vjerovatno pozitivne nule u septembru planira, za samo tri mjeseca, podizanje deficita na čak 438 miliona eura, ili čak 8 odsto BDP-a", istakao je Milatović.

Izvor: Dan