“Stavljajući po strani nacionalna, vjerska, politička i druga ubjeđenja i osjećanja, naši prethodnici su znali i prihvatali da su “dostojanstvo i svetinja ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode”. Njihov cilj je bio da donošenjem Deklaracije Crna Gora prema prirodi uspostavi državni odnos i pozove na mudrost sve ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti”, navodi Đurović.

Poslanice i poslanici 27.  saziva crnogorskog parlamenta prošle godine su velikom većinom izglasali da se 20. septembar ubuduće obilježava kao državni praznik – Dan ekološke države, i time pokazali volju da rade na unapređenju životne sredine.

“Međutim, 31 godinu od usvajanja Deklaracije, nažalost, ne možemo reći da smo ostvarili sve ciljeve koji su u njoj proklamovani. Iako je Crna Gora i u Ustavu, kao najvišem pravnom aktu, definisana kao ekološka država, decenije rata, tranzicije, loših privatizacija i nedomaćinskog upravljanja prirodom, onemogućili su da postignemo postavljeni ideal. Ustavna odrednica o Crnoj Gori kao ekološkoj državi u ranijem periodu više je doživljavana kao teret i ekonomski trošak, nego kao razvojna šansa”, navodi Đurović.

Kako je dodala, osim globalnog problema klimatskih promjena, koji pogađa sve zemlje svijeta, Crna Gora se bori sa još mnogo neprilika u oblasti životne sredine, kao što su zagađenje vazduha, emisije štetnih gasova, veliki broj nelegalnih deponija, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, očuvanje biodiverziteta, nelegalna gradnja, devastacija rijeka i šuma, itd.

“Pored toga, pandemija korona virusa, rat na tlu Evrope i velika ekonomska kriza su događaji koji su potresli svijet iz temelja i spriječili ozbiljnije bavljenje pitanjima ekologije. Međutim, ovi problemi ne smiju biti izgovor da se ne preduzimaju potrebne mjere i aktivnosti u pravcu očuvanja životne sredine jer je to od krucijalnog značaja i za dobrobit ljudi i njihovog zdravlja”, ističe Đurović.

Poručuje da Crna Gora mora biti zemlja koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju, što podrazumijeva i očuvanje životne sredine.

“U tom kontekstu, a u skladu sa procesom evropskih integracija u kome se nalazimo već duži niz godina, naša država mora preuzeti i sprovesti zahtjevne kriterijume u cilju obezbjeđivanja efikasne zaštite životne sredine. Današnji donosioci odluka su u obavezi da nastave putem naših prethodnika koji su prije 31 godinu imali jasnu viziju i postavili temelje ekološke države Crne Gore i da kreiraju uslove da se ovaj ideal i ustavna odrednica u dogledno vrijeme ostvare. Kao predsjednica Skupštine Crne Gore, u dijelu svojih nadležnosti, spremna sam da tome maksimalno doprinesem, a na isto pozivam sve naše građanke i građane”, poručila je Đurović.