Pucnjevi upozorenja su sve bliži i glasniji. 

Na užarenoj parlamentarnoj śednici u četvrtak, njemački kancelar Olaf Šolc primio je oštre signale od svojih koalicionh partnera da očekuju da će pojačati isporuku oružja Ukrajini u onom što postaje sve kritičnija tačka preokreta u ratu.

Dok mu je njegova vladina koalicija kupila malo više vremena u raspravi u Bundestagu i privremeno odbila kritični parlamentarni zahtjev koji izražava nedostatak vjere u njegovu vojnu podršku Ukrajini, sada se čini sve vjerovatnijim da će Šolc morati odgovoriti na pozive najvećoj evropskoj ekonomiji da pokaže više privrženosti kada je riječ o odlučnijem naoružavanju Kijeva.

Opozicioni poslanik Florijan Han iz Hrišćansko-socijalne unije desnog centra ljutio se da je Njemačka tek "broj 18 u svijetu" kada se uporedi njena vojna pomoć Ukrajini u odnosu na veličinu ekonomije. Han je primijetio da je Estonija daleko ispred Njemačke u snabdijevanju oružjem umjesto da ga čuva za nacionalnu odbranu, "iako ima direktnu granicu s Ruskom Federacijom".

Opozicioni blok desnog centra Hrišćansko-demokratska unija/Hrišćansko-socijalna unija (CDU/CSU) zatražio je glasanje o prijedlogu Bundestaga koji poziva vladu da "odmah" dopusti izvoz njemačkih borbenih tenkova i borbenih vozila za pješadiju u Ukrajinu. To bi bilo jednako izglasavanju nepovjerenja Šolcovoj strategiji za Ukrajinu, budući da je kancelar više puta isključio takve isporuke sve dok drugi zapadni saveznici ne isporuče sličnu tešku opremu.

Manevar opozicije bio je posebno opasan za Šolca i njegovu Socijaldemokratsku stranku (SPD) jer su vodeći političari iz njegovih koalicionih partnera, Zelenih i liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), takođe zahtijevali isporuku njemačkih borbenih tenkova Leopard i Marder vozila.

Vrijeme je sada od ključne važnosti. Ukrajina apeluje na više oružja dok pokreće hrabre protivofanzive protiv ruskih osvajača na istoku i jugu zemlje, dok ruski predśednik Vladimir Putin obećava da će u sukob poslati stotine hiljada novih vojnika i održava lažne referendume u okupiranim teritorijama kako bi ih prisajedinio Rusiji.

Glasanje o isporuci oružja u Bundestagu rizikovalo bi otkrivanje kobnih pukotina u jedinstvu vlade i moglo čak dovesti do poraza Šolca u parlamentu.

Međutim, nakon burne 50-minutne rasprave, većina poslanika SPD-a, Zelenih i FDP-a glasala je za slanje opozicionog prijedloga odborima za vanjske i ekonomske poslove na dalju raspravu. To zapravo odgađa plenarno glasanje o tekstu za nekoliko neđelja.

Ipak, vlada se sada takođe suočava s rizikom od ponovnog pritiska sljedeće sedmice jer bi opozicijaa "mogla zatražiti plenarno glasanje" o još jednom prijedlogu tenkova za Ukrajinu koji je CDU/CSU prvobitno iznio u junu, ali koji je takođe u to vrijeme odgođen delegiranjem na nivo odbora, rekao je za POLITICO Roderih Kajzveter iz CDU-a.

SPD-ov portparol za vanjsku politiku Nils Šmid rekao je da je odgađanje glasanja u četvrtak bilo opravdano jer je opozicija samo orkestrirala politički napad, nadajući se da će oslabiti jedinstvo vlade.

Šolc, koji nije bio prsutan na raspravi, rekao je u utorak u govoru Generalnoj skupštini UN-a u Nujorku da će Njemačka podržati Ukrajinu "svom svojom snagom: finansijski, ekonomski, humanitarnom pomoći, ali i oružjem".

Pritisak koalicionih partnera

Najupečatljiviji dio rasprave u četvrtak bio je intenzitet kritika iz redova Šolcove vlastite koalicije. Visoki zastupnici iz Zelenih i FDP-a izrazili su jasno neslaganje s kancelarovim stavom i naglasili da žele da Njemačka pošalje više teškog naoružanja.

“Kao Slobodni demokrati, vjerujemo da u trenutnoj vojnoj situaciji, u kojoj Ukrajina vraća svoju teritoriju, dio po dio, moramo isporučiti barem oklopno transportno vozilo Fuchs i borbeno vozilo Marder — a ako situacija to zahtijeva, glavni borbeni tenk Leopard takođe”, rekla je Mari-Agnes Strack-Zimerman iz FDP-a, predśednica odbora za odbranu Bundestaga.

Ono što je ključno, Strack-Zimerman je citirila “Zeitenwende” — istorijsku promjenu u njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici koju je Šolc najavio u februaru nakon ruske invazije na Ukrajinu — kako bi istakla da Šolc ne bi trebao opravdavati svoju oklijevanje da pošalje tenkove tvrdnjom da ni drugi saveznici poput SAD-a nijesu slali moderne tenkove u Ukrajinu.

"Zeitenwende ne znači samo učiniti više za njemačke oružane snage, to takođe znači preuzeti vođstvo i ne čekati da naši partneri donesu neugodne odluke od nas", rekla je.

Jedan od lidera Zelenih Omid Noripur oštro se osvrnuo na zabrinutosti među socijaldemokratima da bi isporuka tenkova Ukrajini mogla izazvati Putinovu "iracionalnu" eskalaciju - strah koji je nedavno izrazio glavni sekretar SPD-a Kevin Kuhnert.

"Postoje argumenti koje ne mogu slijediti", rekao je Noripur Bundestagu. “To što bi naše oružje dovelo do eskalacije pretpostavlja da su ruskoj strani potrebni izgovori za eskalaciju. To je groteskno. Naravno da im ne trebaju opravdanja, agresija je tu”, rekao je Noripur govoreći o Putinovoj najavi u srijedu da će mobilizovati do 300.000 rezervista.

Prelazak s broja 18

Njemačka je do sada u Ukrajinu poslala 30 protivvazdušnih tenkova Gepard, 10 haubica Panzerhaubitze 2000 i tri višecijevna bacača raketa Mars, kao i različito lakše naoružanje, prema vladinom popisu.

Nakon rastućeg pritiska kod kuće i od strane saveznika, ministarka odbrane Kristin Lambert objavila je prošle sedmice da će Berlin takođe poslati 50 oklopnih vozila "Dingo" i još dva raketna lansera Mars - što je u suprotnosti s njenim argumentima od prije nekoliko dana da Njemačka ne može više štedjeti oružja kao podršku Ukrajini.

Ipak, uprkos ovim povećanjima, Johan Vadeful, zamjenik predśednika parlamentarne grupe CDU/CSU, poručio je da Njemačka ima istorijsku i moralnu oabvezu pojačati svoju podrđku Ukrajini.

“Ako, u svjetlu masovnih grobnica u Buči i Izjumu, ozbiljno kažemo: ‘Nikad više! Njemačka se mora pobrinuti da se nešto više nikad ne dogodi' - onda moramo napraviti odlučujući korak dalje", rekao je.