On je pojasnio da će se benefiti iskazane odgovornost u parlamentu preliti i na kamatne stope.

"Oko kamatih stopa ne bih jer banke daju različite prijedloge tako da bi ugrozili i nas i njih. Uslovi će biti bolji sada kada je ova poruka poslata nego da smo uradili neke druge stvari, pa da smo morali pred kraj godine da zatvaramo finansijsku konstrukciju. Obavili smo preliminarne razgovore, a nakon usvajanja rebalansa u parlamentu idu i suštinski i formalni razgovori, jer ćemo pokusati da neophodna sredstv obezbijedimo na domaćem tržištu. Dio ćemo probati da emitujemo kroz kratkoročne hartije, državne zapise do jedne četrvtine tih sredstava. Vidjećemo kakva će biti tražnja ", kazao je Damjanović.

On je poručio da nijedan jedini cent nije uložen u predizborne svrhe.

"Ili da kažemo da su svih 2,6 milijardi u budžetu u predizborne svrhe, ni sredstva tekuće rezerve koje se neto povećava za svega pet miliona jer je već rezervisana i precizno smo naveli za koje namjene i od nabavke, odnosno popravke helikoptera do hitnih intervencija zbog sajber napada, preko sedam miliona za Fond zdravstva, tu se troše sredstva i ako su to predizborne svrhe neka se ta NVO zapita dobro iz kojih pobuda i sa kojim ciljevima sve ovo radi ", kazao je Damjanović.

 On je kazao da se država duže od četiri mjeseca odriče dijela prihoda od akciza na gorivo, te da će Vlada produžiti umanjenje akcize na gorivo i u oktobru.

" Cijenu goriva umanjujemo 22 centa, pratimo dešavanja na berzi, ako dođe do njihovog smanjenja, mi ćemo da vratimo akciznu obavezu jer je država po tom osnovu u budžetu izgubila 35 miliona eura, odnosno ustupila ih privredi i građanima. Ako bude divljanje na berzama mi ćemo stiti građane pa ćemo sredstva naći na nekom drugom mjestu ", kazao je on.

Ministar finansija u tehničkom mandatu je kazao da ćemo sa oktobarskom penzijom doći na nivo od preko 250 eura.

" Rekao sam da je cilj da prosječna i minimalne penzija budu 60 odsto u prosječnoj i minimalnoj zaradi, 270 eura ciljamo, postoji opcija da za januar vidimo da li ima šanse da se poveća još 10 odsto, o tome ćemo ozbiljno da razgovaramo da vidimo koje su nam mogućnosti ", kazao je Damjanović.

On je kazao i da će predlaganje budžeta za 2023.godinu biti mnogo veći izazov nego rebalans budžeta za tekuću.

"U zavisnosti od globalnih trendova, inflacije, rasta cijene energenata i potrebe za uvozom i hrane i energenata i tako dalje, biće vrlo interesantno kavi će biti trendovi, ukoliko budu losi a ima najav da će biti, moramo biti mudri da dođemo do održivog budžeta, neugrožavajući vitalne funkcije države, nivo plata, penzija, ako bude povoljnija klima, to će biti povoljnoza cg, ne samo zbog oporavka turizma, energetike,već i globalno", kazao je Damjanović.

On je kazao da u bankarskom sektoru ima dosta likvidnosti, te da je red da banke podrže državu jer od finansijske stabilnosti u javnom sektoru zavisi i finansijska stabilnost u privatnom.

Damjanović je komentarisao i pad cijene obveznica.

" Cijene obveznica na istorijskom minimumu, tu su dav razloga, jedan globalni, inflacije, druge obveznice, cg je mala fleksibilna ali ranjiva ekonomija i svi druge stvari politička nestabilnost utiču na percepciju investitora posebno onih koji su u posjedu obveznica bilo bi idelno da drzava to kupi i otkupi sopstveni dug, mi to u ovom trenutku ne možemo da uradimo ", zaključio je Damjanović.