Nakon što se švajcarski izvođač povukao zbog američkih sankcija, Gasprom je poslao svoje građevinske brodove da završe radove na završnoj dionici gasovoda oko danskog ostrva Bornholm. Nedavne eksplozije koje su izazvale curenje u najmanje tri od četiri cjevovoda dogodile su se u blizini mjesta gde su se izvodili građevinski radovi.

Posljednjih dana se sve češće govori da bi Rusija mogla da stoji iza ove sabotaže. A Andrij Koboljev (44), direktor Naftogasa do 2021. godine, rekao je za Telegraf da je tako nešto mogla da uradi koristeći eksplozivne naprave postavljene tokom izgradnje kao neku vrstu mjere bezbjednosti.

On je rekao da je u sovjetsko vrijeme bila uobičajena praksa postavljati eksploziv u ključnu infrastrukturu u slučaju da objekat padne u ruke neprijatelja.

“S obzirom da su mnogi od ovih momaka bivši pripadnici KGB-a, ne bi me iznenadilo da su to koristili kao neku vrstu standarda“, rekao je Koboljev.

Koboljev: Čak i u Ukrajini imamo takve senzore

Koboljev je dodao da su svi gasovodi i naftovodi opremljeni visokoosetljivim senzorima koji mogu da otkriju bilo kakve smetnje u cjevovodu.

"I u Ukrajini imamo takve senzore. Mora da je Gasprom sa svim tim novcem postavio još osjetljivije na Sjeverni tok 2. Bar dovoljno osjetljive da daju odgovore na pitanja koja sada postavljamo", rekao je bivši direktor Naftogasa.

"Ne vjerujem da je Rusija postavila eksploziv na bilo koju drugu infrastrukturu kritičnu za Zapadnu Evropu, posljedice bi bile previše bolne“, dodao je on.