On je rekao da “kada ste izvršna vlast ne možete sve da popravite odma”.

“Politička stabilnost ne znači da ima manje korupcije. Da je tako bilo Crna Gora ne bi imala korupciju u ovom trenutku 2020. To je dugoročan proces transformacije društva od onoga što su naše matrice ponašanja do onoga što je sticanje velikog bogatsva na ilegalan način”, dodao je on.

“Monopoli u Crnoj Gori više ne postoje”

Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kaže, je top prajoriti ove Vlade.

“Rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije su vrlo vidljivi. Oni su pohvaljeni u izvještajima Evropske komisije”, kazao je Abazović.

Govoreći o kriminalnim klanovima i švercu cigareta, Abazović kaže da su u ovoj zemlji se “zna tačno ko je sticao enormno bogatstvo od toga, ko nije imao volju da se bori protiv toga i ko ima volju”.

“Stvari su poznate i manifestovaće se kroz izborne procese”, poručio je on.

Demokratija, kaže, postoji da niko ne bi imao politički monopol.

“Monopoli u Crnoj Gori više ne postoje. Ali šta postoji – razbijanje prvog političkog monopola označilo je da smo došli u situaciju kada je teško ostvariti potpuni politički balans”, ocijenio je Abazović.

Abazović je rekao da vodi “najinkluzivniju Vladu u istoriji Crne Gore.

“Ogleda se u tome što smo uspjeli da dovedemo najviše političkih subjekata iz raznih spektara”, dodao je.

Premijer u tehničkom mandatu je rekao da možemo da imamo političku stabilnosti, ali onda “ne znamo da li će Crna Gora da zadrži kurs koji treba”.

Treba da zadrži prozapadni kurs, evroipatlanski kurs, kurs koji nas vodi ka Zapadu. Zbog toga nema te vrste političke stabilnosti, jer smo mi sa jedne strane morali da zadovoljimo volju građana za promjenama, a sa druge stzrane, morali da uinimo da se jedna strana koja nije naklonjena tom konceptu prilagodi kursu zemlje. Zbog toga je teško naći balans”, istakao je Abazović.

“Mandić nije alternativa ali nije ni Đukanović, onda imate političku nestabilnost”

Crna Gora se, kaže Abazović, i dalje nalazi da “sa jedne strane imate grupu oličenu u organizovanom kriminalu i korupciju”.

“Koji deklarativno podržava evropske i evroatlanske vrijednosti, ali suštinski ne. To je grupa oko prethodne vlasti. To je grupa oko predsjednika države. I  imate drugu grupu koja ima jasnu spoljno političku odrednicu koja nije kompatibilna sa evroatlanskim putem Crne Gore, a odnosi se na djelove DF-a”, ocijenio je Abazović.

Na pitanje da li je Andrija Mandić alternativa i da li se može prilagoditi ikad nakon svega što je izgovorio, Abazović je odgovorio da nije alternativa.

“Ali s obzirom da nije ni Milo Đukanović, onda imate političku nestabilnost”, kazao je on.

Vizija premijera u tehničkom mandatu je, kako je kazao, da idemo naprijed kao pomireno društvo.

“Da se oslobodimo ljudi koji su radili nešto ilegalno, da ljudi koji su ogrezli u nacionalizmu, koji su puni mržnje, koji ne žele regionalnu saradnju ni da se interno Crna Gora pomiri , i oni da odu na političkim marginama. I da se gro društva, koja nije povezana sa korupcijom i nacionalistička, udruži u zajedničkoj želji promovisanja progresivnih ideja”, istakao je Abazović.

“Crvene linije u političkom diskursu Crne Gore sam ja uveo”

Abazović je kazao da je crvene linije u političkom diskursu Crne Gore on uveo.

“Možda zvuči malo arogantno, poslije 30. avgusta ko je rekao da postoje crvene linije”, dodao je.

O Open Balkanu: “Sve što podstiče regionalnu saradnju za mene je prihvatljivo”

Prema njegovim riječima, ne možemo da se pomirimo ako se ne suočimo sa prošlošću.

“Moramo do kraja da se suočimo sa prošlošću. Neko će reći – bio je genocid u Srebrenici i suočio se sa prošlošću. A kakvu politiku ste vi tada podržavali. Je l’ se genocid desio sam od sebe ili je on imao političku, finansijsku i vojnu podršku. A šta je sa Dubrovnikom, logorom u Morinju… Ta priča je isto dio propagande, da oćete neke ljude da isključite i napravite mogućnost da se neki ljudi politički revitalizuju kroz priče o zločinima”, dodao je.

Moramo da se suočimo sa prošlošću, ponavlja Abazović, ali ističe da “moramo da imamo veću regionalnu saradnju”.

“Ona implicira nestabilnost u našim državama. Svaki pozitivan događaj u regionu, pozitivno utiče na naše društvo. Svaka politička nestabilnost ima negativnu implikaciju kod nas”, dodao je.

Govoreći o Otvorenom Balkanu, Abazović kaže da, kao građaninu kojem je cilj da država što prije bude u EU, želi da zemlja “što prije ima neke sadržaje koje imaju zemlje EU”.

“Zašto građanin BiH koji može sa ličnom kartu da dođe u Crnu Goru i mi u BiH, zašto ne odemo korak dalje da kažemo – više između građana BiH i Crne Gore ne treba ni lična karta”, rekao je on.

Na pitanje može li se to ostvariti mimo Otvorenog Balkana, Abazović odgovara – može.

“Šta je intencija Berlinskog procesa – otvoreno tržište, šta je Open Balkana – otvoreno tržište. Je li to zajednički imenitelj, ajde da krenemo od takvih stvari… Sve što podstiče regionalnu saradnju za mene je prihvatljivo”, kazao je Abazović.

“Podržavam aktivnosti ANB-a, vitalni interes da spriječimo one koji žele da poremete Crnu Goru”

Kazao je da podržava aktivnosti ANB-a naročito u segmentu “sprečavanja negativnog ruskog uticaja”.

“Akcija će imati i svoj nastavak. Naš vitalni i nacionalni interes jeste da suvereno donosimo odluke i spriječimo one koji žele da Crnu Goru poremete ili utiču na ono kako će se usmjeravati”, rekao je premijer u tehničkom mandatu.

“Crnogorski nacionalizam hibridna forma pokušaja emotivne korupcije”

Na pitanje zbog čega premijer relativizuje maligni uticaj Srbije i Rusije i opasnost od srpsko nacionalizma, a potencira navodnu opasnost od crnogorskog nacionalizma, Abazović odgovara da to nikad nije uradio.

“Žao mi je što imamo pojavu crnogorskog nacionalizma nakon što je pala vlast. Mislim da je to hibridna forma pokušaja emotivne korupcije određenog broja građana od strane određenih grupa koje žele, na silu na sramotu, da se vrate na vlast da ne bi odgovarali za prethodni eriod”, ocijenio je Abazović.

Smatra da crnogorski nacionalizam ne postoji, već da, kaže, određene grupe ljudi “velikom propagandom određenih političkih krugova su prihvatili narativ da je Crna Gora ugrožena navodno od strane nove vlasti”.

“Ti ljudi koji su izgubili vlast 2020. žele da se ponovo instaliraju. Iza nacionalizma na Zapadnom Balkanu stoji korupcija”, naglasio je Abazović.

“Maligan uticaj Vučića na Crnu Goru”

Kazao je da “srpski nacionalizam postoji” i da je “ukorijenjen u Crnoj Gori”.

“Postoji stotinama godina. To je dio istorije. Da li imaju političke ciljeve u Crnoj Gori, naravno da ih imaju”, kazao je Abazović.

Gvoreći o malignom uticaju Srbije, Abazović je kazao da postoje političke opcije koje su bliske strukturama u Srbiji.

Odgovarajući na pitanje da li je maligan uticaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Abazović odgovara da jeste na neki način.

“Ako gledamo situaciju u medijima, treba da budemo zabrinuti. Gro medija smo prodali i u vlasništvu su Srbije… Da bi mogli tome da se odupremo, treba da jačamo institucije sistema… Mislim da je njegov (Vučićev) uticaj u Crnoj Gori prenaglašen. Mislim da Crna Gora suvereno donosi svoje odluke i da postoje politički subjekti koji su mu blsiki  koji su mu favoriti i toga se nećemo osloboditi. Unutar svog političkog bića imamo ljudi koji su mnogo maligniji za Crnu Goru nego što je to bilo koji predsjednik na svijetu. Ne račinam Vladimira Putina”, kazao je Abazović.

O napadima na medije, Abazović je pitao novinara “da li podržava ekstremne sadržaje u medijima”.

“Pitam Vas da li podržavate da imamo sadržaje koji podstiču vjersku, nacionalnu mržnju, netačne informacije, sadržaje koji šire ektremizam. Ja ne podržavam”, rekao je Abazović.

Iz Atlantskog saveza Crne Gore su saopštili će se na Forumu govoriti o stranom direktnom uticaju, dezinformacionim aktivnostima, ali i narastajućim izazovima poput energetske krize, klimatskih promjena i geopolitičke situacije u Evropi.

“Na 2BS Forumu učestvovaće najviši inostrani i crnogorski državni zvaničnici, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijer Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević, ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić”, naveli su iz Atlantskog saveza.

Kako su dodali, učestovaće i zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mirčea Džoana, specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak, kao i specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan Stjuart Pič.

“Prisustvo su potvrdili predsjednik Slovenije Borut Pahor, ministri odbrane Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, ministar inostranih poslova Estonije i ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske”, kaže se u saopštenju.

Najavljeno je da će na temu obavještajnih službi na Zapadnom Balkanu govoriti direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore Savo Kentera, kao i direktor Bezbjednosno-obavještajne agencije Hrvatske Daniel Markić.

Iz Atlantskog saveza su rekli da će na forumu učestvovati i predstavnici diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, kao svjetski priznati eksperti i akademici iz oblasti bezbijednosti i međunarodnih odnosa.

“Agresija Rusije na Ukrajinu uticala je na čitav svijet i upravo na 2BS Forumu, čitava svjetska javnost putem stream-a imaće priliku da čuje ekskluzivno obraćanje predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog građanima Cetinja i učesnicima 2BS Foruma”, kazali su iz Atlantskog saveza.

Forum okuplja predsjednike, premijere, ministre, poslanike i diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija, kao i stručnjake iz oblasti bezbjednosti sa obje strane Atlantika, koji će diskutovati o regionalnim i globalnim trendovima i izazovima.

CdM