Stručni tim Uprave obišao je u utorak, 11. oktobra, Žabljak Crnojevića i konstatovao da su u objektu sjevernog dijela izvršene brojne promjene koje duboko zadiru u svojstva ovog kulturnog dobra.

RADOVI

Ekipa Pobjede takođe je obišla ovaj lokalitet u dva navrata. Prvi put, minulog vikenda, zatekli su scenografe iz Beograda koji su završavali montažu krovne tavanice. Već su bili okončali postavljanje daščanog poda, a u prizemlju objekta nasuli su gomilu lomljenog kamena kako bi poravnali pod za noseći dio drvene konstrukcije. Kamen je nasut i uz sami sjeverni zid prizemlja, u jednu zemljanu uvalu, gdje su arheolozi, tokom prethodnih istraživanja, otvorili novu sondu, tj. započeli iskopavanja koja su zaustavljena zbog nedostatka sredstava. Scenografi su, bilo je evidentno, intervenisali u prostoru bez nadzora stručnog lica, konzervatora, koji bi im na terenu precizno predočio šta smiju a šta ne smiju da rade.

U neformalnom razgovoru sa scenografima iz Srbije ekipa Pobjede saznala je da „postavljaju scenografiju za film o Njegošu, u srpsko-crnogorskoj koprodukciji“. Nijesu mogli da se sjete ko režira, osim da je u pitanju „neki Crnogorac“. Između lupanja čekića i zvuka motorne šege, saznali su da je u unutrašnjosti u planu rekonstrukcija Njegoševe sobe, te da će prvi kadrovi biti snimljeni 16. ili 17. oktobra. Jedan od scenografa otkrio je da je producent ovog projekta „Meander film“ iz Nikšića. Pretragom registra privrednih subjekata vidi se da su vlasnici ove producenstke kuće reditelji Dušan Kasalica i Ivan Salatić.

Kako saznaje Pobjeda, Kasalica je, shodno članu 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, zatražio saglasnost vlasnika kulturnog dobra (Ministarstvo prosvjete i nauke i JU OŠ „Boro Vukmirović“) i odobrenje Uprave za snimanje na Žabljaku Crnojevića. Uprava mu je, krajem avgusta, izdala odobrenje, ali sa napomenom da ne smije doći do ugrožavanja integriteta kulturnog dobra. U članu 58 Zakona, između ostalog, navodi se da „kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može da se upotrijebi za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave i uz prethodnu saglasnot vlasnika“.

Međutim, korišćenje kulturnog dobra u komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, producent „Meander film“, po svemu sudeći, shvatio je veoma široko, te je na utvrđenju na Žabljaku Crnojevića napravio neprimjerene intervencije koje su od strane struke okarakterisane kao devastacija.

To je potvrdila i direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Biljana Brajović koja je juče, zajedno sa saradnicima, došla na Žabljak Crnojevića kako bi ocijenila nivo degradacije i za potrebe Uprave za zaštitu kulturnih dobara napravila elaborat o vraćanju kulturnog dobra u prvobitno stanje, odnosno elaborat o uklanjanu svih materijala kojim su scenografi ugrozili ovo utvrđenje.

“Ovo je katastrofa”, kazala je kratko Brajović, koju je ekipa Pobjede zatekla u prostoriji u kojoj su urađene najveće intervencije.

Od subote, kada su o ovim intervencijama obaviješteni Uprava i nadležni u Direktoratu za kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture, pa sve do utorka, scenografi su uspjeli i da na jugozapadni i sjeverozapadni zid postave gipsane ploče koje su lijepili na pur pjenu. Potom su gipsane ploče u debelom sloju omalterisali cementim ljepilom. Malter su u pojedinim djelovima nanosili i na kameni zid, vjerovatno da bi ga što više poravnali, ispunili rupe, kako bi im gipsane ploče što bolje nalegle. Prekoputa glavnog objekta takođe su od gipsanih ploča, sa lijeve i desne strane, improvizovali pregrade, kao neku vrstu hodnika, ulaza ili predsoblja u „rekonstruisanu Njegoševu sobu“.

SLABA NOSIVOST

Glavni problem u polovično omalterisanoj sobi, kako je objasnila Biljana Brajović, je slaba nosivost zidova. Na sjevernom zidu je vidna velika pukotina, a krovna i podna konstrukcija dodatno opterećuju zidove i prijeti njihovo urušavanje, prevashodno kada se grede i daske budu uklanjale sa objekta. Kategorična je da se ovakve scenografske intervencije, kao i njihovo uklanjanje, ne mogu izvoditi bez statičkog proračuna i projekta.

Brajović je ukazala i da su zbog nivelacije daščanog poda i tavanice scenografi vadili pojedine kamene blokove iz zidova, a evidentno je, kako je kazala, raziđivanje krovnog vijenca.

“Ovdje se jasno vidi da je došlo do intervencija koje se direktno „oslanjaju“ na zaštićeno urbano jezgro, čak su primjetne i radnje koje svjedoče da je dio „preoblikovan“ kako bi se strano tijelo (potrebno za snimanje) „uklopilo“ u prostor. Tako da je odgovor jednostavan, „neimari“ su definitivno zašli u integritet kulturnog dobra”, kazala je Brajović.

Ona je podsjetila da je Centar tri godine radio na sistematskim arheološkim istraživanjima ovog lokaliteta, te da je projektom bilo planirano da istraživanja traju pet godina i da se nakon toga pristupi izradi velikog i kompleksnog konzervatorskog projekta na kome bi radio multidisciplinarni tim stručnjaka.

“Zbog određenih okolnosti i izostanka finansija, radovi su zaustavljeni i lokalitet je prepušten da se sam bori sa svim uticajima, od spoljašnjih do onih koje prouzrokuje ljudski faktor. Opšte stanje lokaliteta je na veoma niskom nivou očuvanosti, tačnije veliki broj površina i partija je u fazi skorog urušavanja što se najviše očitava na južnoj strani tvrđave. Vrlo je riskantno za posjetioce i prolaznike jer postoje cjeline koje u svakom momentu nepažnje mogu izazvati urušavanje”, rekla je Brajović.

Prema njenom mišljenju, neuobičajeno je da u XXI vijeku, za pojedine filmske kadrove treba ugroziti integritet dobra, uz mogućnost studijskog snimanja, odnosno da je za enterijer potrebno koristiti baš narušeni prostor i u njemu implementirati materijale koji nijesu adekvatni i koje je teško ukloniti.

“Naročito sintetičke pjenaste mase, cementna ljepila, zatim konstrukcija koja naliježe na osnove već napuklih zidova i koja će dodatno opteretiti već narušeno stanje. Svakako je bilo neophodno zatražiti stručni savjet, pomoć ili imenovati nadzor prilikom vršenja bilo kakvih intervencija”, kazala je Brajović.

NESPORAZUM

Reditelj i producent Dušan Kasalica kazao je za Pobjedu da je došlo do „nesporazuma u komunikaciji“.

“Mi smo dobili dozvolu za snimanje i pravimo sad tamo kulisu. To su tamo drvo i gipsane ploče i ono sve može da se demontira i vrati u prvobitno stanje”, kazao je Kasalica.

Na pitanje šta očekuje od ovog spora na relaciji Uprava za zaštitu kulturnih dobara – „Meander film“, on je rekao da hoće da vidi „da li možemo da se dogovorimo sa njima da nastavimo radove“.

“U suprotnom, meni će film propasti”, rekao je Kasalica.

Filmski projekat „Otapanje vladara“ dobio je ranije finansijsku podršku od Ministarstva kulture Italije, Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra. Producenti su ranije saopštili da je u pitanju „neistorijski film inspirisan crnogorskim brdima koja su, u 19. vijeku, iako okružena Turcima, bila jedina slobodna teritorija na Balkanu“.

“„Otapanje vladara“ je film o ovom i drugim mediteranskim prostorima, o „plemenitom divljaku“ i njegovom odnosu sa zapadnim svijetom”, navodi se u opisu filma.

Uprava: Narušen integritet Žabljaka Crnojevića

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara potvrđeno je za Pobjedu da je ovaj organ izdao odobrenje br. UP/I 02-284/2022-1 od 29. avgusta 2022. godine pravnom licu „Meander film“ d.o.o. Nikšić, za potrebe snimanja dugometražnog igranog filma „Otapanje vladara“ na lokaciji Žabljak Crnojevića.

Producent je Upravi dostavio prethodnu saglasnost vlasnika kulturnog dobra, kratke informacije o filmskoj ekipi, planirani termin snimanja i scenario.

Na pitanje da li je „Meander filmu“ eksplicitno dozvoljeno postavljanje scenografije na Žabljaku Crnojevića, iz Uprave su odgovorili: „Ne, jer u zahtjevu nije bilo riječi o scenografiji, s tim da smo se u obrazloženju predmetnog rješenja pozvali na član 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kojim je izrečeno da kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio može, između ostalog, da se upotrijebi za snimanje filmskog materijala, na način koji ne ugrožava njegov integritet.“

Takođe je iz Uprave potvrđeno da do sada nije postojala praksa da ovaj organ pošalje stručni tim na teren u momentu kada producenti prijave da će koristiti kulturno dobro, kako bi provjerili da li će raditi sve u skladu sa onim što su i naveli u svom zahtjevu.

“Kako je do sada bilo možda par zahtjeva za snimanje igranog filma, tako o praksi ne možemo govorit”, navedeno je iz Uprave.

Na pitanje da li je došlo do narušavanja integriteta kulturnog dobra, odgovorili su da je „uvidom na licu mjesta konstatovano da je postavljena scenografija narušila integritet Žabljaka Crnojevića, kulturnog dobra od nacionalnog značaja“.

“Na osnovu izvještaja stručnih lica, ova uprava je Upravi za inspekcijske poslove proslijedila kompletan predmet, kako bi ista postupila u skladu sa svojim nadležnostima”, navode iz Uprave.

Pobjeda je poslala pitanja i Ministarstvu kulture i medija, tačnije Direktoratu za kulturnu baštinu, ali odgovore još nijesu dobili.

Korisnicima dati detaljne smjernice

Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Biljana Brajović kazala je za Pobjedu da sva kulturna dobra, pa i Žabljak Crnojevića, treba promovisati, ali sa naučnog aspekta, uz suptilan i korektan pristup.

“Takođe, ako se radi o korišćenju prostora kulturnih dobara za potrebe snimanja bilo dokumentarnog, reklamnog ili igranog programa potrebna je vanredna pažnja u pristupu i načinu „upotrebe“ prostora. Prilikom izdavanja dozvola od nadležnih institucija nije dovoljno samo navesti neke od članova zakona nego je potrebno dati i detaljne smjernice kako ne bi došlo do narušavanja zaštićenog objekta a tek nikako ulaska u situaciju gdje se zadire u integritet kulturnog dobra”, kazala je Brajović.

Burno na sastanku u Ministarstvu kulture

Više izvora Pobjede potvrdilo je da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nakon povratka stručnog tima sa Žabljaka Crnojevića, u utorak namjeravala da podnese i krivičnu prijavu protiv „Meander filma“, ali da je situaciju „smirilo“ Ministarstvo kulture i medija, tačnije Direktorat za kulturnu baštinu na čijem je čelu Dobrila Vlahović.

Na inicijativu Ministarstva, juče je na Cetinju održan sastanak kojem su prisustvovali direktorica Uprave Maja Ćetković, direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović, savjetnik u Ministarstvu Petar Kovačević, Dobrila Vlahović i predstavnici „Meander filma“.

Predstavnici iz filmskog sektora, kako je saopštio izvor Pobjede, pokušali su da izdejstvuju da se ipak završi scenografija na Žabljaku Crnojevića i dozvoli snimanje filma, budući da će projekat, ako se to ne dogodi, propasti.

Kovačević je bio stava da kulturna dobra treba promovisati na ovakav, filmski način, ali ne onako kako je to urađeno sa neprimjerenim intervencijama u prostoru. Direktorica Uprave Maja Ćetković, kako saznaje Pobjeda, čvrsto je branila postulate struke i bila izričita da se bilo kakve intervencije na utvrđenju ne mogu nastaviti, te da sve treba da se vrati u prvobitno stanje. Tako će, po svemu sudeći, i biti.

Izvor: Pobjeda