BEOGRAD - Izdavačka kuća "Admiral books", koja je već objavila nekoliko dragocjenih publicističkih-istorijskih knjiga, u utorak je pustila u prodaju u svim knjižarskim lancima u Srbiji memoarsko-publicističku djelo "Svi smo nosili zvezde" Tea Koena, koja nosi podnaslov " sjećanja školskih drugova Ane Frank (1929-1945) "
Knjiga je skup sjećanja školskih drugova iz amsterdamske Jevrejske gimnazije koje je Teo Koen okupio kako bi zajedno oživjeli uspomene na djevojčicu čiji je "Dnevnik" koji je vodila tokom skrivanja u jednom amsterdamskom potkrovlju od juna 1942 do avgusta 1944 postao jedno od najvažnijih svjedočanstava o Holokaustu .
Njeni školski drugovi pripovjedaju i o ličnim istorijama, o preživljavanju užasa Drugog svjetskog rata, o djetinjstvu koje je proteklo u skrivanju i navikavanju na trpljenje.
Jedan od Aninih školskih drugova - Albert Gomes priča kako se tokom rata skrivao u više od deset evropskih gradova, dok Hana Golsar svjedoči o strahotama koje je doživjela u Bergen-Belsenu i o svojim susretima s Anom u tom strašnom logoru.
Svi oni pamte Anu kao živahnu drugaricu vedrog duha, a ono što će čitaoca iznenaditi jesu svjedočenja o njoj kao o buntovnoj djevojčici.
Autor, prema riječima izdavača, uspješno dočarava nevinost djetinjstva u kom su oni uživali do početka rata. Godine koje su došle nakon tog bezbrižnog perioda donijele su tamu svojstvenu najmračnijem dobu u modernoj ljudskoj istoriji.
Ta tama zarobila je djetinjstvo jevrejske djece i zato je knjiga "Svi smo nosili zvijezde" priča o tom ropstvu, naglašava urednik Zoran Rapajić.
Autor Teo Koen od 1955. živi u Tel Avivu sa suprugom Orom. On je producent dokumentarnog filma "Školski drugovi Ane Frank" iz koga je proistekla građa na osnovu koje je objavio knjigu.
Inače, uspomena na Anu Frank ne blijedi iako je preminula prije 68 godina, a zasluga da je svijet uopšte saznao za te njene dnevničke bilješke koje su najveća imena svjetske literature proglasila za najtežu optužbu nacizma pripada njenom ocu Teu jedinom preživjelom članu porodice Frank.
On se nakon završetka Drugogo svjetskog rata vratio u Amsterdam gdje mu je supruga prijatelja koji ih je skrivao dala listove Aninog dnevnika koje je ona sakrila u neku enciklopediju i gdje su svi imali izmišljena imena da bi ih zaštititla u slučaju da tekst padne u ruke okupatorima.
Otac je sredio bilješke, neke djelove je izostavio ne željeći da pokaže kako je ćerka vidjela brak svojih roditelja kao i neka njena razmišljanja o pubertetu, a zatim je Dnevnik dao na čitanje prijateljici istoričarki koja je pokušala da nađe izdavača. Pošto niko nije bio spremna da objavi "Dnevnik Aned Frank" dala ga je svome mužu novinaru po zanimanju, a istoričaru po obrazovanju, koji je napisao članak o dnevniku i porodici Frank.
Tako se 1947 pojavilo prvo izdanje "Dnevika" a do danas je to postala najprodavanija knjiga na svijetu poslije " Biblije..Časopis "Tajm" je Anu Frank 1999.. proglasio za jednu od ikona 20 vijeka i dijete -heroja.
Inače Ana je rođena u Frankfurtu na Majni gdje je porodica živjela do 1933. kada se preselila u Holadniju gdje je porodica imala ogranke nekih svojih preduzeća koja su im u Njemačkoj konfiskovana kada su na vlast došli nacisti.Poslije njemačke okupacije Holandije osnovana je Jevrejska gimanzija i tu su se našli na okupu autori sjećanja i na Anu. Pošto nijesu uspjeli da emigriraju dalje od Holandije, kada je stigao poziv da se jave policiji pala je odluka da se sakriju, a u skrovištu su se o njima starali prijatleji Holanđani koji su bili u Pokretu otpora.
Oto Fank ( preminuo 1980) osnovao je Fondaciju koja nosi ime Ane u Švajcarskoj kojoj je zavještao autorska prava, dok je kuća u Amsterdamu u kojoj se porodica skrivala preuređena u muzej koji je u 2011. godini imao 1.104.233 posjetioca . Na osnovu Dnevnika napisana je drama koja se počela igrati u SAD od 1959 gdje ju je na Brodveju postavio Li Strasberg, a Anu je igrala Mili Perkins. Te godine je urađen u SFRJ dokumentarni film o Ani Frank koju je igrala Milena Dapčević.
U međuvremenu je snimljeno desetak tv filmova, serija, a u najavi je ponovo nova ekranizacija te potresne priče za koju je receno da je " glas svih žrtava Holokausta"
(Izvor:Večernje novosti)
