On je komentarisao odluku MUP-a da odloži postupanje po prijavama promjene prebivališta u opštinama gdje se održavaju lokalni izbori 23. oktobra, kako bi spriječili eventualne zloupotrebe biračkog prava, a iz razloga što su uočili povećan broj zahtjeva za promjenu prebivališta.

Suljević je Pobjedi kazao da će po zaključenju biračkih spiskova, 13. oktobra, biti jasno u kojoj mjeri se manipulisalo promjenom prebivališta, kao i da sam uvid u statistiku može ukazati da li su te promjene bile organske ili su dio pokušaja izbornog inžinjeringa.

Međutim, upozorio je, drugo je pitanje što niko u MUP-u o tome nije blagovremeno mislio.

"Ukoliko je postojala sumnja u mogućnost zloupotrebe, a jeste, onda je rukovodstvo MUP-a, umjesto na razne PR aktivnosti, svoje kapacitete moralo usmjeriti na to da ponudi zakonsko rješenje kojim bi se zloupotreba spriječila, jer je staranje o urednosti biračkih spiskova u nadležnosti MUP-a", naglasio je Suljević.

Istakao je i da ovakvom praksom MUP-a mogu biti povrijeđena prava onih građanki i građana čija promjena prebivališta odražava faktičko stanje, a ne izbornu mahinaciju.

"Službe MUP-a imaju dovoljno ljudstva i zakonsku mogućnost terenske provjere, kako bi se utvrdilo da li osoba zaista stanuje na toj adresi, samo, ponavljam, MUP treba da se posvećeno bavi svojim nadležnostima", kategoričan je.

Ukazao je i da nije teško utvrditi da li osoba stanuje ili ne stanuje na određenoj adresi, posebno u nekim manjim opštinama.

"A aktivnija terenska provjera može biti kvalitetna alternativa ovakvom generalnom pristupu, koji može škoditi nedužnim pojedincima", naveo je sagovornik Pobjede.

Suljević je ocijenio i da bi bilo paradoksalno da rok od osam dana koji imaju crnogorski državljani i stranci da prijave promjenu prebivališta, privremenog prebivališta i adresu, pravi nesrazmjerno dugo postupanje organa po njima – iako ti rokovi nijesu predviđeni zakonom.

Podsjetio je da je Ustavni sud ukinuo odredbu Zakona o izboru odbornika i poslanika koja je propisivala uslov u pogledu trajanja prebivališta od najmanje šest mjeseci radi ostvarivanja biračkog prava na lokalnim izborima i ukazao da je time ostao otvoren veliki prostor za eventualne zloupotrebe.

"Jasno je da je ukidanje ove neustavne odredbe bilo utemeljeno. Međutim, problem je što politički subjekti do danas, dvije godine nakon ukidanja te odredbe, nijesu našli mehanizam za sprečavanje zloupotreba praznine nastale njenim ukidanjem", naglasio je Suljević.

Smatra i da sada ne bismo bili u riziku od zloupotreba nastalih promjenom prebivališta da se svi lokalni izbori održavaju u jednom danu, za što, podsjetio je, postoji načelna i konsenzualna saglasnost svih političkih aktera, ali ne i dovoljno preduzimljivosti.

"Zbog toga, posebno u odnosu na manje opštine gdje se biračko tijelo svodi na nekoliko hiljada birača, i par stotina birača iz druge opštine, koji upišu prebivalište u ovoj prvoj, mogu uticati na izborni rezultat", zaključio je Suljević.

MUP objavio podatke o broju osoba s pravom glasa na izborima

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je podatke o broju osoba s pravom glasa na predstojećim lokalnim izborima u 13 opština, koji će se održati 23. oktobra.

Pravo glasa u Podgorici ima 143.523 građanina, što je za tri hiljade više u odnosu na broj građana koji su imali pravo glasa na parlamentarnim izborima 2020. godine. U Zeti biračko pravo ima 12.524 građanina, dok je 2020. godine to pravo imalo 12.335 birača.

Na izborima u Budvi biračko pravo moći će da ostvari 18.783 građana, za 700 više u odnosu na 2020. godinu. U Tivtu će moći da glasa 11.993 građana, a to pravo je 2020. godine imalo 11.808 građana.

Broj birača u Plužinama iznosi 2.382, što je manje u odnosu na 2020. godinu kada je biračko pravo imalo 2.436 građana. Na Žabljaku će moći da glasa 3.031 građanin, i taj broj je manji u odnosu na 2020. godinu kada je biračko pravo imalo 3.082 birača.

Na lokalnim izborima u Bijelom Polju pravo glasa ima 39.469 građana, za 500 manje u odnosu na 2020. godinu. Biračko pravo na izborima u Šavniku ima 1.968 građana, što je razlika u odnosu na parlamentarne izbore kada je 1.618 građana imalo pravo glasa.

U Baru biračko pravo ima 39.854 građanina, a 2020. godine imalo ga je njih 39.423.

U Danilovgradu će moći da glasa 13.179 građana, što je za 65 više u odnosu na parlamentarne izbore. Broj birača se smanjio i u Kolašinu – pravo glasa na parlamentarnim izborima imalo je 6.327 birača, a na predstojećim lokalnim izborima moći će da glasa 6.097 građana.

Pravo glasa na izborima u Pljevljima ima 24.592 birača, što je porast u odnosu na parlamentarne izbore kada je to pravo imalo 25.417 građana.

Broj birača u Plavu je 9.364, što je više u odnosu na 2020. godinu kada je pravo glasa imalo 9.212 građana.

U Rožajama biračko pravo ima 22.806 građana, a 2020. imalo ga je 22.535 birača.

Izvor: Pobjeda