Između ostalog, poručuje da je sklapanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom imalo negativan uticaj na političku atmosferu u Crnoj Gori i rasplamsalo je već postojeće napetosti.

Picula nema dilemu – ako bi Crna Gora izgubila evropsku perspektivu, uvelike otvorila malignim uticajima autoritarnih režima izvan EU, pogotovo Rusije, i dala prostor korupciji i bezvlašću.

Nakon Izvještaja EK, novinare je zanimalo da im Picula kaže, da li je zaista i dalje živ proces proširenja EU, i koliko je Crna Gora danas blizu ili daleko od članstva, a s obzirom da je već više od deceniju u pregovaračkom procesu?

”Nova strategija proširenja Evropske unije svakako obnavlja dinamiku politike proširenja Evropske unije, s obzirom da joj je u cilju jačanje svoje zajednice i saradnje među demokratijama na globalnom nivou. Ova je strategija i pisana s namjerom kreiranja učinkovitijeg mehanizma za nadvladavanjem što internih, što eksternih prepreka. EU ima kapacitete za paralelno sprovođenje internih reformi i politike proširenja, budući da to nisu suprotstavljeni procesi”, pojašnjava Picula.

Činjenica je kako dodaje da je Crna Gora i prije posljednjih izbora počela zaostajati u sprovođenju reformi.

”Nakon što se dogodila prva mirna tranzicija vlasti, zemlja je ušla u konstantnu institucionalnu krizu za koju smo očekivali da će je nove vlasti nadići. No, to se nije dogodilo, zbog čega sam već ranije ocijenio kako bi za jasan smjer i stabilnost potrebno bilo sprovesti nove parlamentarne izbore, umjesto da se repetiranim preslagivanjem čuva ovaj sastav skupštine”, kategoričan je Picula.

Upitan je da li da je proces regate kao takav ugašen i da će se ići ka modelu “ili paket zemalja ZB u EU, ili niko”?

”Sasvim je očito da je na čitavom evropskom kontinentu ruska invazija na Ukrajinu izazvala mnoge neočekivane i neželjene posljedice koje su promijenile niz dosadašnjih uvriježenih mehanizama. Sistem regate nije minuo pothvat, ali u svrhu osiguranja stabilnosti u Evropi, prednost se ipak mora dati zemljama koje se trenutno nalaze na prvoj liniji bojišnice i koje uostalom, mogu biti i linija obrane od ruske agresije i štetnog uticaja. Nije isključeno da će nakon što EU riješi goruće probleme prihvatiti i cijeli jedan blok zemalja, no ipak nije toliko vjerovatno. Smatram da će i dalje, nezavisno od razvoja bezbjednosne situacije, EU pristupiti politici proširenja inkrementalno”, ističe Picula.

Stekao se utisak da evropski komesar Oliver Varhelji, govoreći o Izvještaju EK o Crnoj Gori, iznosi neke lične političke stavove a koji nijesu u saglasju sa onim što piše u Izvještaju o napretku Crne Gore (primjer Temeljnog ugovora sa SPC). Novinare CdM-a je zanimao Piculin stav?

”Sklapanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom imalo je negativan uticaj na političku atmosferu u Crnoj Gori i rasplamsalo je već postojeće napetosti. U tom kontekstu, crnogorska Skupština nije pokazala dovoljno snažan angažman. Važnije je fokusirati se na prioritete za dalji sveukupni napredak u pregovorima, a to je ispunjavanje mjerila vladavine prava postavljenih u poglavljima 23 i 24”, naglašava Picula i dodaje da kako bi postigla ovu prekretnicu, Crna Gora mora intenzivirati svoje napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući kritična područja slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i vjerodostojnosti pravosuđa.

To kako navodi zahtijeva političku stabilnost i konstruktivan angažman svih učesnika, što dovodi do uspostave stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Skupštini o ključnim reformama.

Upitan je šta bi se dogodilo sa Crnom Gorom ukoliko bi, u ovim turbulentim vremenima na geopolitičkoj sceni, izgubila evropsku perspektivu?

”U tom bi se slučaju Crna Gora uvelike otvorila malignim uticajima autoritarnih režima izvan EU, pogotovo Rusije, i dala prostor korupciji i bezvlašću, destabilizirajući pritom i susjedstvo, zapadni Balkan. No, umjesto razmišljanja o potencijalnim negativnim scenarijama, mudrije bi bilo posvetiti se svim onim stavkama u kojima Crna Gora može imati ostvariti uspjehe i osigurati budućnost kakvu želi”, zaključio je Picula.