Jedan od glavnih razloga što većina zahtjeva ne može biti riješena je, kako navodi, prekid izrade plana generalne regulacije (PGR) i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Iz Zajednice opština kazali su Pobjedi da su upoznati sa opredjeljenjem resornog ministarstva da se rade dva posebna zakona i da je formirana Radna grupa u kojoj će učestovati.

"Do sada je obrađeno više od 48.000 zahtjeva dok su donijeta samo 2.722 rješenja o legalizaciji. Nedavno je formirana Radna grupa koja priprema nova zakonska rješenja tako da će legalizacija biti obuhvaćena posebnim zakonom",  kazala je Lainović dodajući da je rok za izradu nacrta do kraja godine nakon čega će biti javna rasprava, usaglašavanje teksta sa nadležnim organima i dr.

Što se tiče do sada podnijetih zahtjeva, po njenim riječima, mnogi su podnijeti sa nepotpunom dokumentacijom, odnosno u 38.000 predmeta je tražena dopuna. Takođe u preko 8.000 predmeta donijeta su rješenja o prekidu postupka iz već navedenih razloga.

"Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju: u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno preko pet miliona eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos više od sedam miliona eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina",  kazala je Lainović.

Proces legalizacije se, kako objašnjava, sada sprovodi u skladu sa postojećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Shodno tom zakonu, kako objašnjava Lainović, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama, važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donijetog u zakonom propisanoj proceduri.

"Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka",  kazala je Lainović.

Znači da je, po njenim riječima, najveći broj postupaka u toku, do donošenja plana generalne regulacije i/ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu.

"Rješavanje po zahtjevima za legalizaciju je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Postoji mnogo izazova sa kojim se suočavaju kao nosioci procesa legalizacije, a samim tim i Ministarstvo kao nadležno za nadzor nad primjenom zakona. Osim navedenih problema prisutna je neažurna katastarska evidencija, neaktivnost vlasnika bespravnih objekata i nerazumijevanje benefita procesa legalizacije, ali i dezinformacije o odvijanju procesa legalizacije u budućem periodu", kazala je Lainović.

Po njenim riječima, proces legalizacije je kompleksan proces koji podrazumijeva riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu na kome je objekat izgrađen, da je planski dokument predvidio objekte u prostoru, izradu tehničke dokumentacije, obaveze vlasnika bespravno sagrađenih objekata da plate naknadu za urbanu sanaciju, čiju visinu određuju jedinice lokalne samouprave.

"Procedura legalizacije ne može biti jednostavna, jer je i sam proces izgradnje objekta kompleksan i podrazumijeva ispunjavanje svih uslova - prostornih, sigurnosti i bezbjednosti, obezbjeđivanje infrastrukture, vodovodne, kanalizacione, putne, elektroenergetske i dr. I naravno, mora se uzeti u obzir pitanje jednakosti i ravnopravnosti između onih koji grade bespravno i onih koji grade u skladu sa zakonom",kazala je ona.

Odluka o naknadi

Lainović dalje navodi da jedinice lokalne samouprave su u obavezi da izrade liste bespravnih objekata, donesu odluku o naknadi za korišćenje prostora i iste primjenjuju odnosno započnu naplatu naknade.

"Shodno zakonu, vlasnik bespravnog objekta, za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju i vlasnik bespravnog objekta za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju dužni su da, do uklanjanja objekta, plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora jedinici lokalne samouprave. Godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do dva odsto prosječne cijene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje",  objasnila je Lainović

Ako je cijena građenja 700 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od procenta koji odredi Opština, a čiji je raspon od 0,5 do dva odsto, ona navodi da bi iznos naknade iznosio 3,5 ili 14 eura po metru kvadratnom, te bi za objekat od 100 kvadrata iznos naknade bio od 350 do 14.000 eura godišnje.

"Naime, svrha uvođenja ove naknade odnosno utvrđivanje obaveze za plaćanje iste jeste da se bespravni graditelji ovom mjerom natjeraju da uđu u proces legalizacije, i/ili da se obeshabre da grade bespravno. Mali broj opština je pristupio naplati ove naknade, a neke jedinice lokalne samouprave (Budva, Bar, Kotor...) nijesu donijele odluku kojom bi se propisali bliži uslovi na naplatu naknade", istakla je Lainović.

Pobjeda