Izvor je kazao da će predsjednik Vlade u tehničkom mandatu to učiniti na osnovu člana 105 Ustava, kojim su regulisani ostavka i razrješenje.

"Predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi člana Vlade", propisano je tim članom Ustava.

Član Vlade se razrješava većinom glasova svih poslanika.

Abazović sa jedne i Krivokapić i Konjević sa druge strane mjesecima su u "ratu", praćenom brojnim optužbama...

SDP je dio manjinske Vlade Dritana Abazovića koja je izabrana u aprilu, a nakon pada ekspertske Vlade Zdravka Krivokapića, koja je formirana nakon parlamentranih izbora u avgustu 2020. godine.

Abazovićev kabinet, pored SDP-a i GP URA, čine i Socijalistička narodna partija (SNP) i nacionalne stranke Albanaca, Bošnjaka i Hrvata.

Manjinsku podršku davao je DPS dok nije aktuelizovano pitanje Temeljnog ugovora (TU) sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) koji je i potpisan u avgustu.

Potpisivanje TU izazvalo je burnu reakciju dijela javnosti i političkih struktura bliskih DPS-u i SDP-u. Nakon potpisivanja TU, DPS, SDP, Socijaldemokrate (SD), Liberalna partija (LP) i Demokratska unija Albanaca (DUA) podnijele su parlamentu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi. To je i urađeno 15 dana kasnije.

Abazović je nedavno smijenio Konjevića sa mjesta šefa koordinatora službi bezbjednosti, a optužio ga je da je izvođač radova "nekih struktura".

Konjević je Abazovića optužio da je umiješan u šverc cigareta, zaplijenjenih u Luci Bar...

Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić prije nekoliko dana je Abazoviću uputio inicijativu kojom traži da u Skupštini pokrene proceduru za razrješenje ministra odbrane i vanjskih poslova.

On je u inicijativi naveo da je činjenica da najmanje dva resora u Vladi pokrivaju ministri koji imaju veze sa "nekim strukturama", kako je kazao Abazović, i to jedan koji pokriva najosetljiviji sektor bezbjednosti - resor odbrane, ministar koji duži vojno-obavještajnu opremu, kao i specijalne snage sa najvećim borbenim sposobnostima u odnosu na sve druge grane bezbjednosti, "što relativizuje cjelokupan bezbjedonosni sistem Crne Gore i sigurnost građana".

"Drugi, ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, jedini državni funkcioner koji uz predsjednika države, premijera i predsjednika Skupštine ima pravo da predstavlja Crnu Goru u inostranstvu, te da rukovodi mrežom informisanja i službeno informiše inostrane predstavnike o stanju u Crnoj Gori, a time i direktno utiče na afirmaciju ugleda 'nekih struktura', dok isto tako utiče na urušavanje nekih drugih struktura koje pokušavaju da stvore društvo slobodno od ucjena, kriminala i korupcije. Isti taj ministar javno relativizuje opasnost od organizovanog kriminala i stvara podjele na najprizemnije, te diplomatski, kulturno i moralno krajnje neprihvatljive načine", piše u inicijativi.

Naveo je da, prema Ustavu, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje u Skupštini ima samo jedno ograničenje u svom djelovanju, a to je da ne može raspustiti Skupštinu u skladu sa članom 110 stav 2 Ustava.

"Činjenica da se Ustav opredijelio za eksplicitno normiranje ograničenja Vlade kojoj je prestao mandat, to je podjednako i eksplicitno jasno da sva druga Ustavna ovlašćenja Vlade Crne Gore, uključujući i organizaciona, kadrovska i funkcionalna ovlašćenja Vlade ostaju na snazi i prilikom prestanka mandata Vlade, sve do izbora nove Vlade", objasnio je Milačić.

U skladu sa tim, ukazao je na brojne kadrovske poslove koje tekuća Vlada nesmetano obavlja u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, uključujući smjenu i imenovanje novog rukovodioca Agencije za nacionalnu bezbjednost, te drugih organa i ministarstava.