Tijelo UN, koje ima slične liste za viruse i bakterije, saopštilo je da gljivične infekcije i njihova sve veća otpornost na liječenje predstavljaju sve veći rizik, prenosi Rojters.

Međutim, istorijski nedostatak fokusa na opasnost značio je da postoje ogromne praznine u znanju, kao i nedostatak nadzora, tretmana i dijagnostike.

Bilo je teško čak i procijeniti razmjere prijetnje zbog nedostatka podataka, saopštila je SZO, pozivajući vlade i istraživače da ulože veći napor i pojačaju odgovor na 19 gljivica na listi.

- Izlazeći iz sijenke pandemije bakterijske antimikrobne rezistencije, gljivične infekcije rastu i sve su otpornije na tretmane, postajući problem javnog zdravlja širom svijeta - rekla je dr Hanan Balki, pomoćnik generalnog direktora SZO za antimikrobnu rezistenciju.

Gljivične infekcije često pogađaju ljude koji su već ozbiljno bolesni, poput pacijenata sa kanceromom ili tuberkulozom, a stopa je porasla među hospitalizovanim kovid pacijentima tokom pandemije.

Postoje samo četiri vrste tretmana, sa vrlo malo novih opcija u razvoju. Klimatske promjene takođe znače da se incidencija i geografski opseg patogena širi, rekla je SZO, dok je otpor djelimično vođen prekomjernom upotrebom antifungala u poljoprivredi.

Lista dijeli patogene u tri kategorije na osnovu njihovog potencijalnog uticaja i podataka o riziku od rezistencije: kritični, visoki i srednji prioritet.

Kritična grupa uključuje Candidu auris, koja je veoma otporna na ljekove i koja je izazvala brojne epidemije u bolnicama širom svijeta, kao i Criptococcus neoformans, Aspergillus fumigatus i Candidu albicans.

Visoka grupa uključuje brojne druge gljivice iz porodice Candida, kao i druge kao što je Mucorales, grupa koja sadrži gljivice koje izazivaju mukormikozu ili „crnu gljivicu“, infekciju koja je brzo proširila kod teško bolesnih ljudi, posebno u Indiji, tokom Kovida-19.

Srednja grupa navodi niz drugih gljivica, uključujući Coccidioides spp i Criptococcus gattii.

Izvor: Reuters, N1