Svrkota je istakao da je država dosta dobro reagovala s obzirom na naše kapacitete, što se tiče kapitala i mogućnosti reagovanja.

"Glavni je problem Centralna banka, koristimo euro, čiju emisiju kontroliše Evropska centralna banka. Nemamo svoju valuitu, svoju monetarnu politiku, i po tome ne možemo uraditi ništa", kazao je Svrkota u "Linku". Dodao je i da postoji vjerovatnoća da dođe do začaranog kruga otpušanja.

Kako je kazao, teško je dati savjet primjenjiv za sve.

"Svi se pojedinačno moraju analizirati i pojačati štednju. Smanjivati troškove, ali i pokušati da se nađu dodatni prihodi. Kompanije bi trebalo da što prije da nađu model da naplate potraživanja. Građani da pokušaju da pronađu dodatni izvor prihoda, dodatni posao, ili da ulažu u sebe", smatra Svrkota.

Sagovornik Radija ocjenjuje da je situacija slična onoj iz 2008. godine, kada su političari govorili da kriza neće doći do nas.

"Ako imamo restrikciju kapitala - novac će biti skuplji, to je ovo podizanje kamatnih stopa, i za države, i za građane i za kompanije. Svako ko se bavi privrednom aktivnošću, zna kakav je proces naplate potraživanja i da je naša privreda dosta nelikvidna. Sakle, samo povećavanje kamtanih stopa će negativno uticati i dovesti neke kompanije do propasti, do otpuštanja", kazao je Svrkota.

Ističe i da će priliv kapitala iz ionostranstva biti smanjen, te da će kompanije i pojedinci će manje ulagati u našu zemlju.

"Kada se nema novca, prvo ispaštaju periferna tržišta, a mi smo jedno od njih", zaključuje on.