Glečeri su velike mase leda formirane stotinama ili hiljadama godina, a zbog klimatskih promjena sada se tope zabrinjavajućom brzinom.

Zbog njihovog topljenja podigao se i nivo mora.

Istraživači sa Univerziteta Aberistvit proučavali su vodu sa glečera širom Evrope, Sjeverne Amerike i sa dva mjesta na Grenlandu.

U vodi bi moglo završiti 100.000 tona mikroba

Kažu da je njihova studija još jednom pokazala da se što prije moramo uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama. Istraživački tim procjenjuje da bi kroz sledećih 80 godina u vodu moglo biti otpušteno više od 100.000 tona mikroba. Taj broj može se uporediti s brojem svih ljudskih ćelija na Zemlji.

Mikrobiolog dr Arvin Edvards kazao je da je ovo istraživanje prvi put pokazalo koliko je zapravo mikroorganizama “zarobljeno” u glečerima.

“Broj otpuštenih mikroorganizama zavisiće od toga koliko će se brzo topiti, to jest, koliko brzo će se zagrijevati planeta”, dodao je.

Proračuni tima temelje se na “umjerenom” scenariju zagrijevanja, koji je razvio međunarodni panel klimatskih stručnjaka IPCC. Oni procjenjuju da će temperatura na Zemlji do 2100. godine u prosjeku porasti za dva do tri stepena Celzijusova.

Voda sa glečera mogla bi uticati na kvalitet vode

Povećanjem dotoka vode sa glečera u svjetske rijeke, jezera i mora mogao bi se značajno pogoršati kvalitet vode, objašnjava Edvards. A nakon nekoliko desetina godina, glečeri će se potpuno otopiti.

“Na svetu postoji oko 200.000 slivova koje napaja glečerska voda. Neki od njih vrlo su osjetljiva okruženja slabo razvijena po pitanju hranjivih materija”, tvrdi on.

“Drugi su pak izvor prihoda za milijarde ljudi čiji opstanak zavisi od vode koja dolazi iz ovih glečera. Glečere smatramo ogromnim zalihama vode, ali trebamo biti svjesni da su oni takođe posebni ekosistemi”, dodao je.

Kaže i da u glečerima postoje hiljade mikroorganizama, od kojih bi neki mogli biti opasni za ljude.

“Rizik za to je vrlo mali, ali i dalje je potrebno to detaljno istražiti”, zaključuje Edvards, a prenosi Index.

Slično kaže i istraživač glečera dr Tristram Irvin-Fin: “Tokom sledećih par dekada dogodiće se topljenje glečera, moramo poraditi na svom znanju o stanju i sudbini ovih ekosistema. Kada to budemo bolje razumjeli, bolje ćemo moći predvideti uticaj klimatskih promjena na glečere i mikroorganizme koje će njihovo topljenje otpustiti u okolinu“, kaže.

Otkrića ovog istraživanja objavljena su u časopisu “Nature Communications Earth & Environment“.