Povodom 70 godina postojanja Zavičajnog muzeja Pljevlja i obilježavanja Dana opštine Pljevlja u okviru Novembarskih svečanosti, biće upriličena izložba “Život na crnogorskom dvoru”. Izložbu organizuje Zavičajni muzej, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, a otvaranje je zakazano za večeras u 19 sati.

Postavka izložbe Život na crnogorskom dvoru je zamišljena kao prikaz života porodice, odnosno dinastije Petrović – Njegoš.

Vukan Ražnatović, kustos Narodnog muzeja kazao je Portalu RTCG da je postavka izložbe “Život na crnogorskom dvoru” zamišljena kao prikaz života porodice, odnosno dinastije Petrović – Njegoš, a sastoji se iz četiri cjeline.

“Prva je simulacija salona u kojem su predstavljeni pored, namještaja predmeti koji su služili za svakodnevnu upotrebu, od pribora za jelo do ambijentalnih ukrasa. Drugi segment prikazuje odjeću, od sobnih ogrtača, svečanih haljina i uniforme dvorske posluge. Pored toga su i modni aksesoari i posude za kozmetiku. Prema izloženim predmetima može se vidjeti, da su u skromnoj Crnoj Gori, članovi dinastije pratili najvišu evropsku modu”, kazao je Ražnatović.

Treći segment, kako je naveo, je zabava u kome su izloženi predmeti vezani za hobije Petrovića – golf, kuglanje, gramofonske ploče, ali najviše plijene foto aparati, fotografije i albumi princeze Ksenije koja je bila amater-fotograf.

“Posljednji dio ilustruje dvor kao politički centar sa prikazima grbova, kao civilne i vojne uprave, odlikovanja i oružja, koje nije bio sastavni dio gospodarevog života samo u ratnim periodima, već i svakodnevnice”, rekao je Ražnatović.

Izloženi eksponati potiču iz perioda druge polovine XIX i samog početka XX vijeka. Kako je saopšteno, na postavci će biti izloženo 120 predmeta, a njihovo porijeklo i izrada potiče kako od crnogorske izrade pa do čuvenih radnji “Meissen” i “Royal Copenhagen”.

“Vrijednost eksponata se može procijeniti u finasijskoj, istorijskoj i umjetničkoj vrijednosti. Nezahvalno je govoriti o prvoj, a istorijska vrijednost je svakako najznačajnija za one predmete koji su direktno vezani za samu ličnost kralja Nikole. Kako je kralj u svojim Memoarima sam priznao da je dnevno pušio 60-80 cigareta, negdje je među najzanimljivijim predmetima možda njegov upaljač, od kojeg se sigurno nije odvajao tokom cijelog dana”, rekao je Ražnatović.

Koliko se život na crnogorskom dvoru razlikovao u odnosu na evropske?

Ražnatović nam je kazao da je crnogorski dvor, kao i svaki evropski, imao svoj protokol i dvorsku etiketu.

“Gospodareva djeca su koristila francuski jezik od malih nogu. Kao dokaz tome su dnevnici princeze Ksenije, koji su pisani isključino na francuskom. Međutim kao dinastija koja je nastala iz naroda i čiji je kralj odrastao kao svaki drugi čoban u Crnoj Gori, vjerovatno je to bilo daleko manje formalno nego bilo gdje drugo. Ostale vladarske porodice Evrope nosile su teret viševjekovne aristokratske rigidnosti, dok su Petrovići oduvjek bili dio naroda, do te mjere da je, prema kazivanju, kralj Nikola gotovo svakog podanika poznavao po imenu. Sama ta činjenica govori o različitosti života u njegovoj suštini, pored toga što nisu zaostajali za drugim dvorovima u luksuzu”, naveo je Ražnatović.

Kada je riječ o svakodnevnom životu, svako na dvoru je imao drugačiji radni dan.

“Nikola I je najviše bio posvećen vođenju države, što je uključivalo stalnu interakciju sa ljudima, čak i dok je pisao. Kažu da nikada nije volio da bude sam. Pored toga veoma je volio lov, što je bio sport za njega kao i predah od posla. Kćerke su se najviše bavile svojim obrazovanjem i pojedinim hobijima. Imale su taj luksuz, što je rijetko koja Crnogorka iz toga perioda imala, da mogu uopšte da imaju hobije. Sinovi, a naročito prijestolonasljednik Danilo, bili su bon vivanti, i koristili su svaku priliku da budu u inostranstvu. Ovo je bila normalna stvar kod cijele evropske aristokratije i dobrostojećih porodica, pa ne treba čuditi da su i oni, koji su to mogli sebi priuštiti, bili česti posjetioci evropskih prijestonica”, kazao je kustos Narodnog muzeja.

Zavičajni muzej i dalje “podstanar”

Zavičajni muzej Pljevlja je od osnivanja 1952. godine smješten “za privremeno“ u tada novoizgrađenoj zgradi Doma kulture, a u toj ustanovi se nadaju da će do sledećeg, jubilarnog desetljeća muzej dobiti svoju zgradu.

“Od 2007. godine kada je započeta rekonstrukcija Doma kulture, sve ustanove koje su bile pod njegovim krovom, pa tako i Muzej, su izmještene u iznajmljene prostore, gdje su mogle obavljati samo optimalni minimum svojih djelatnosti. Po završetku radova, 2019. godine Muzej je, u objektu Doma kulture, dobio značajno prostoro proširenje u odnosu na ranije, mada ni to nije dovoljno i optimalno za potrebe ovog muzeja, koji je kompleksnog tipa i raspolaže bogatim raznovrsnim materijalom”, kazal je Portalu RTCG v.d. direktorice Zavičajnog muzeja Dejana Drobnjak, ističući da je i u skromnom prostoru muzej sprovodio svoju djelatnost na najbolji mogući način.

Ipak, kako je rekla, moraju biti zadovoljni sadašnjim stanjem u muzeju, koji raspolaže sa dva izložbena prostora.

“Jedan izložbeni prostor iskorišćen je za organizovanje trajne arheološke postavke, obzirom da je bio premali za stalnu postavku, dok se drugi galerijski prostor koristi za organizovanje povremenih tematskih izložbi, kakva je i ova koja je upriličena povodom jubileja 70-ogodišnjice a ujedno je organizovana u susret proslavi obilježavanja Dana oslobođenja Pljevalja”, kazala je Drobnjak.

Želja je da muzej dobije prostor kakav zaslužuje.

“Obzirom da je praksa da muzeji budu zasebni objekti, prvenstveno zbog sigurnosnih i zaštitnih sistema, zbog pristupačnosti, organizovanja rada i sprovođenja svih vidova muzejske djelatnosti, mi se nadamo da će možda do sledećeg, jubilarnog desetljeća Zavičajni muzej dobiti svoju zgradu, podignutu po najvećim standardima, u kojoj će brojan muzejski materijal biti izložen posjetiocima, kao pokazatelj bogate kulturne baštine pljevaljskog kraja”, zaključila je Drobnjak.

Izvor: RTCG