Nekoliko ljekara je Pobjedi kazalo da ne želi da propiše lijek ukoliko je limit prekoračen.

“Dosta ljekara to ne želi da uradi, ali pacijenti treba da znaju da postoji ta mogućnost”, kazao je Pobjedi jedan izabrani ljekar.

Na pitanje zbog čega njegove kolege ne koriste mogućnost procjene i ne izdaju pacijentima ljekove na teret Fonda, ljekar je kazao da većina ne želi da izlazi iz okvira sistema i ne želi odgovornost.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su Pobjedi kazali da je ta mjera ograničenja propisivanja ljekova zamišljena samo kao upozorenje ljekaru da obrati pažnju i pogleda u kartonu pacijenta koliko je puta i u kojoj količini zaista pacijentu propisivan lijek i koliko ga je on puta već realizovao u apoteci.

U apoteke vraćali pacijente

Redakciji Pobjede požalio se pacijent kome je nakon preležane korone dijagnostikovana bronhijalna astma. On je ispričao da ne može da dobije pumpicu na recept već mora da je kupi u apoteci i za to izdvoji oko 16 eura.

On je kazao da mu je doktor specijalista propisao da simbikort koristi tako da inhalira 8 doza dnevno jer je oboljnje u početnoj fazi te da mu je potrebno 3 pakovanja mjesečno.

“Lijek sam do sada redovno dobijao. Prošle sedmice poručim lijek preko aplikacije ezdravlje. Stigne mi SMS potvrda da je propisan. Međutim, u apoteci kažu da nije. Nakon toga sam direktno otišao da provjerim kod izabrane doktorke da provjerim u čemu je problem. Ona pokušava da mi propiše lijek i kaže – jao pa ti si iskoristio maksimum”, ističe pacijent koji je želio da ostane anoniman.

Izabrani doktor mu, prema njegovim riječima, ni u jednom trenutku nije rekao da može i dalje inhalator da dobije besplatno na recept već da do kraja godine mora da kupuje uprkos izvještaju specijaliste.

“To je veliki izdatak s obzirom na to da mi mjesečno treba oko 50 eura”, kazao je ovaj pacijent.

On priča i da on nije jedini, te da je bio svjedok da u apoteci vraćaju više pacijenta posebno onih sa povišenim krvnim pritiskom.

U Fondu za zdravstveno osiguranje objašnjavaju da je ograničenje za pojedine ljekove donijelo Ministarstvo zdravlja 2014. godine.

“Takvim načinom ograničavanja su obuhvaćeni ljekovi koji se koriste u tretmanu hroničnih oboljenja i nije se pravila selekcija prema pacijentima, već prema ljekovima i potrebama pacijenata, a koji imaju hronična oboljenja i stabilnu, dugotrajnu terapiju”, kazali su iz Fonda.

“Izabrani doktori, u skladu sa tom odlukom, prilikom propisivanja ljekova, dobijaju poruku: ,,Za lijek XY dostignuta maksimalna definisana količina za pacijenta! Odredite da li je na teret Fonda ili ne?“.Nakon toga doktor bira da li će lijek pacijentu ipak propisati na teret FZO ili neće (opcija na aplikaciji) tj. softver ga ne ograničava u daljem propisivanju, ukoliko izabrani doktor ocijeni da pacijentu i dalje treba lijek”, objašavanju iz ove zdravstvene ustanove.

To, prema njihovim riječima, znači da se vodilo računa i ostavio prostor izabranom doktoru da na osnovu sopstvenih procedura ili izvještaja specijaliste ipak ocijeni da li je pacijentu zaista neophodno nastaviti sa propisivanjem tog lijeka.

“Očigledno je da izabrani doktori ne obrate pažnju, na tu drugu dozvoljenu mogućnost i da namjera ograničavanja maksimalno definisanog broja kutija ne smije da ugrozi dalje liječenje pacijenata kojima je zaista potreban nastavak terapije”, poručuju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Oni su podsjetili da na jedan recept može da se propiše samo jedan lijek, u količini koja odgovara objektivnom zdravstvenom stanju pacijenta i prirodi bolesti, sa naznakom o doziranju i načinu upotrebe lijeka, a najviše u količini koja je dovoljna za liječenje do 30 dana, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano.

“Ovo treba da poštuju izabrani doktori, što svakako neće ugroziti dalje liječenje pacijenta, ali će se racionalno u skladu sa doziranjem i oblikom lijeka obezbijediti količina lijeka za mjesečne potrebe pacijenta, a onemogućiće se stvaranje zaliha i posljedično stvaranje nestašice ljekova”, kazali su iz Fonda.

Za prvih devet mjeseci izdato 244.923 kutije ljekova za respiratorne bolesti

Iz Fonda ističu da je za ljekove koji se koriste za bolesti respiratornog sistema posebno za medikamente koji se primjenjuju u tretmanu opstruktivnih plućnih bolesti (među kojima je najveći broj pumpica), preko recepta od početka godine do kraja godine izdato 244.923 kutije. To je je uslovilo finansijski izdatak Fonda od 2,58 miliona eura. U prošloj godini izdato je 327. 616 kutija ovih ljekova, propisanih na 282.961 recept što je uslovilo finansijski izdatak Fonda od 3,73 miliona eura.

Izvor: Pobjeda