Kristina Mihailović, direktorica udruženja, u intervjuu za Glas Amerike, saopštila je da je “analiza pokazala ono što smo kao društvo već znali i pričali o tome, a niko ništa nije radio na tome”.

“Zaključili smo da se sistem, najjednostavnije rečeno raspada, i da svako ko je slušao ono što je na dan predstavljanja analize rečeno, ili ko je pročitao tu analizu, morao da shvati koliko je to ozbiljno, i da u narednom periodu po hitnom postupku mora nešto da se uradi“, rekla je Mihailović za Glas Amerike.

Analiza obrazovnog sistema ukazala je, pored ostalog na loš kvalitet programa i nastavnog kadra, pregovaračko ocjenjivanje, hiperprodukciju diploma “Luča”, te kao rezultat toga, loše rezultate učenika na međunarodnim testiranjima.

Mihailović smatra da se “sistem raspada po svakom segmentu obrazovanja, počev od postignuća učenika koja nisu dobra, načina ocjenjivanja, što djeca od toga što nauče mogu da primijene do zastarjelih, njima potpuno neinteresantnim metodama, uz puko ponavljanje gradiva”.

“Sa druge strane imamo nastavnike koji ne mogu da odgovore potrebama djece, nedovoljan broj nastavnika, uz kompetencije na koje bi prema analizi trebalo obratiti pažnju, uz kurikulum, to jest gradivo, kao oblast koja bi takodje trebalo da pretrpi značajne promjene. Suštinski – sve!”, rekla je Mihailović.

“Prethodnih godina ništa nije urađeno po pitanju školske infrastrukture i vrtića, pa su nam djeca smještena u nekim malim objektima koji ne odgovaraju njihovim potrebama, raspoređeni u mnogo nekih smjena, nema osnovnih sredstava za rad, nema struje, grijanja, šesnaestoro djece na jedan računar, dakle, svaki od tih podataka je izuzetno loš”, smatra Mihailović i dodaje da, iako je analiza “pokušala da istakne i neke dobre strane našeg obrazovnog sistema koje svakako postoje, ali se ogolio cijeli problem i naravno da se pozitivne stvari nisu vidjele od sijaseta problema”.

Mihailović je podsjetila da su analize rađene i ranije i o njima se pričalo, ali se nije uradilo ništa da se stvari promijene. Ona je ocijenila da će, “ako se i na ovu analizu bude tako gledalo i ne odemo dalje od plana, ni kako da ga sprovedemo ni ko je za to odgovoran, …ostaćemo tu gdje jesmo”.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji poručila je da bi roditelji “morali da budu mnogo snažniji u vršenju pritiska na škole da neke stvari mijenjaju”, i dodala da, “koliko god se nekome to činilo kao mali korak on je izuzetno značajan”.

“Ne u smislu kritike radi kritike, što u obrazovnim ustanovama vole da kažu, jer niko od nas ne kritikuje obrazovni sistem zato što mu je dosadno, nego zbog toga što problem postoji i naša djeca se s tim suočavaju – što se sada i pokazalo – i komplikuje život svakoj od porodica”, istakla je Mihailović.

Ona je najavila podršku tog udruženja snaženju savjeta roditelja, navodeći da oni ne treba da služe za prikupljanje novca za parkete ili klime u učionicama, već za uključivanje na mnogo većem nivou i povećanje pritiska na školske uprave, kako bi se efikasnije rješavali problemi sa kojima se djeca suočavaju u školama.

“Roditelji ako misle da svoja prava ostvaruju preko savjeta roditelja, to nije dobro, što je analiza i prepoznala da su ti savjeti tu pro-forme, a veliki broj roditelja koji sjede u tim savjetima ne želi da se zamjera upravama i da su i oni dio cijelog sistema, niti je njihov glas dovoljno jasan, prepoznatljiv, niti se previše uključuju i prisustvuju sjednicama tih savjeta”, rekla je i dodala da bi savjeti roditelja preko svojih predstavnika u školskim odborima trebali da vrše pritisak kako bi kvalitet i uslovi obrazovanja bili bolji.

“Mi u Udruženju Roditelji možemo konkretno da utičemo da se stvari ubrzaju tako što stalno upućujemo zahtjeve i očekujemo da se napravi plan i formira najavljeni tim koji će pratiti implementaciju svega zacrtanog”, rekla je i dodala da se nada “da će u taj tim biti pozvane i NVO kako bi korake u implementaciji plana neko pratio”.

Mihailović je rekla i da su u tom udruženju razgovarali i o tome da će vjerovatno “roditeljima čija djeca imaju probleme sa obrazovnim sistemom, a posebno onima sa djecom sa smetnjama u razvoju, sugerisati klasične tužbe, koje takođe mogu da se odnose i na ostale nedostatke obrazovnog sistema”.

Akademici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Slobodan Backović i Momir Đurović su početkom novembra oštro kritikovali obrazovnu politiku u zemlji, poručujući da je političko zapošljavanje dovelo do urušavanja obrazovnog sistema, kao i “da toliku količinu školskog gradiva ne može da apsorbuje odrasla osoba sa koeficijentom inteligencije od 140 do 150”.

Izvor: Glas Amerike