Prema informacijama Pobjede, potpredsjednica Marović izrazila je izvjesno negodovanje zbog odgađanja rasprave, ali je na kraju i sama prihvatila da se konačan stav Vlade Crne Gore formuliše tek nakon što premijer Abazović i njegova uža ekipa daju mišljenje.

Očito da su Marović i njen tim iz MEP-a bili pod jakim političkim pritiskom da mišljenja iz analize ne budu dostupna javnosti.

Dokument, u koji je Pobjeda imala uvid, objašnjava i zašto analiza MEP-a nije baš sa oduševljenjem dočekana na sjednici dvije komisije Vlade.

“Imajući u vidu da je ꞌOtvoreni Balkanꞌ još uvijek u eksperimentalnoj fazi, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku”, ključni je zaključak dokumenta ,,Analiza o prednostima i manama učešća u regionalnoj inicijativi ‘Open Balkan’“.

U analizi na 26 strana, koja je, kako se ističe, sačinjena “na osnovu priloga dostavljenih iz ministarstava, brojnih nacionalnih i međunarodnih izvještaja i deklaracija“, detaljno su iskazane rezerve, negativni efekti po ekonomiju i društveni sistem Crne Gore, kao i neki mogući benefiti, koji ipak ne mogu biti dovoljan razlog za prihvatanje iniijative „Otvoreni Balkan“.

Pripremu analize podržao je njemački GIZ, u ime Savezog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a kao konsultant je angažovan Mirko Đuković, doktorand na Centralno-evropskom univerzitetu u Beču.

U analizi se, između ostalog, ističe da za sada „Otvoreni Balkan“ funkcioniše kroz susrete na najvišem političkom nivou tri države, Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Dimitra Kovačevskog (Makedonija), prilikom kojih ,,lideri usaglašavaju dalje korake ka potpunom brisanju granica između tri države po uzoru na četiri slobode kretanja: ljudi, roba, usluga i kapitala“.

Međutim, kako je uočen ,,nedostatak pravnog okvira“, kao ,,institucionalni mehanizmi“, u analizi se zaključuje da postoji ,,određeni nivo netransparentnosti projekta“.

Iako ova formulacija zvuči benigno, ključni nalazi MEP ukazuju da inicijativa „Otvoreni Balkan“ ima mnogo strategijskih nedostataka.

“Projekat nema mapu puta, strategiju, institucionalni okvir, niti ugovor kojim se uspostavlja, a koji garantuje ravnopravan odnos i položaj država koje u njemu učestvuju; projekat nema metodologiju koja bi pomogla mjerenju uspjeha, niti bilo kakav nadzorni administrativno-tehnički organ koji bi vršio neophodne evaluacije i predlagao mjere”, piše, između ostalog, u poglavlju ,,Ključni nalazi“.

I ne samo to. Naglašava se da sporazumi među državama ne predviđaju mehanizme za rješavanje sporova, ali i da – što daje posebnu političku težinu – ,,projekat počiva na odnosima harizmatičnih lidera i procedure između samita na visokom nivou nijesu dovoljno transparentne“.

Ne treba posebno prevoditi: inicijativa „Otvoreni Balkan“ zavisi od dvojice ,,harizmatičnih lidera“ – Aleksandra Vučića i Edija Rame i njihove saradnje.

“Koordinacija projekta ꞌOtvoreni Balkanꞌ se i dalje obavlja pod direktnom kontrolom političkih nosilaca izvršne vlasti, ili inokosnog organa kakav je predsjednik države, što je slučaj na primjeru Srbije”,  navode se manjkavosti postojećeg modela odlučivanja.

Ovaj pasus govori o suštinskoj ,,ravnopravnosti“ koja je predviđena regionalnom incijativom – biće sve kako se dogovore srpski predsjednik i albanski premijer, dok Abazović i ekipa iz drugog ešalona mogu samo da klimaju glavama.

A koliko je riječ o ozbiljnom poslu, govori i sljedeći podatak koji se može naći u analizi. Osim ,,memoranduma o razumijevanju“, ,,zajedničkih deklaracija“, do današnjeg dana, nakon osam održanih samita, Srbija je ratifikovala pet sporazuma u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ u Skupštini Srbije, dok Albanija i Sjeverna Makedonija nijesu makar jedan!

Osim slobodnog protoka roba, kapitala, ljudi i usluga – koje su ubrojane u pozitivne stvari, koje već predviđa i Berlinski proces – u analizi Ministarstva evropskih integracija se navodi i neke značajne opasnosti uklanjanja granica.

“Uklanjanje svih granica u regionu je rizičan potez, imajući u vidu postojanje ,,Balkanske rute“ kojom se vrše različite kriminalne aktivnosti”, ističe se.

U resoru Jovane Marović očito smatraju da su sadašnje granice veoma porozne za šverc narkotika, cigareta i oružja, da bi dalje labavljenje režima moglo da ozbiljno poveća obim kriminalnih aktivnosti organizovanih balkanskih narko i švercerskih grupa.

Osim toga, strahuje se da bi otvaranje barijera moglo da dovede do značajnog povećanja nelegalnih imigranata, odnosno da bi se povećala trgovina ljudima.

“Uklanjanje granica će doprinijeti novom talasu migracija”, zaključuje se u dokumentu.

Analiza MEP-a bez ikakve dileme ukazuje na mnogo više mana, nego prednosti za Crnu Goru, ukoliko se pridruži inicijativi „Otvoreni Balkan“.

Upravo zato autori dokumenta naglašavaju de je Berlinski proces – nastao potpisivanjem Finalne deklaracije u Berlinu 2014. godine kao dopuna procesu proširenja EU – moguće i najbolji okvir za integraciju šest zemalja Zapadnog Balkana.

“Da li su lideri Zapadnog Balkana mogli da iskoriste uspostavljeni politički dijalog kroz Berlinski proces i da predlože usvajanje dodatnih mjera kako bi se postigli ovakvi ciljevi? Na stubu političkog dijaloga država regiona sa zainteresovanim državama Evropske unije, Berlinski proces je postavio temelje za integraciju koja takođe doprinosi usklađenosti regionalnih politika u domenu zajedničkog tržišta”,  jedan je od ključnih zaključaka u analizi MEP-a.

Ne treba biti neki veliki ekspert za integracione procese – „Otvoreni Balkan“ ne bi trebalo da bude zamjena za Berlinski proces, ako Crna Gora želi da ostane najozbiljniji kandidat za prvu sljedeću članicu EU.

Pitanje je, samo, da li to želi većina unutar manjinske Vlade Dritana Abazovića koja je 19. avgusta izgubila povjerenje većine u Skupštini Crne Gore?

Po onome što se dešavalo prije neki dan – ,,naredbe“ ministra Kovača da potpredsjednica Vlade materijal dostavi užem kabinetu Abazovića, izgleda da Jovana Marović nije poštovala ,,politička uputstva“.

I možda je tek sada jasniji istup potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića koji je u srijedu, na vanrednoj konferenciji za medije u sjedištu Socijalističke narodne partije, slavodobitno iskazao, tvrdeći da su u Vladi ,,ozbiljni ljudi“, da će kabinet Dritana Abazovića ,,potpisati pristupanje regionalnoj incijativi ꞌOtvoreni Balkanꞌ“.

Očito da je Joković znao da analiza Ministarstva evropskih integracija ne ukazuje na benefite Crne Gore i da nalaže da Vlada ne treba da donosi odluku o pristupanju.

Sad je, kao i uvijek kada se radi o djelovanju smijenjene Vlade, na potezu je smijenjeni premijer Abazović. Tako da valja očekivati reviziju dokumenta ili možda – novo pisanje analize. Ali da bude u korist priključenja Crne Gore u zonu uticaja Beograda i Tirane.

Baš kako odgovara Vučiću i Rami, bliskim prijateljima i Abazovićevim političkim mentorima.

Izvor: Pobjeda