Kako su kazali iz te nevladine organizacije (NVO), za nepuna tri i po mjeseca od kako joj je izglasano nepovjerenje u parlamentu, Vlada je razmatrala, odlučivala ili joj se na dnevnom redu našlo oko 650 različitih akata.

Time je, smatraju u ASP-u, u potpunosti izbrisana razlika u postupanjima izvršne vlasti kada je u punom ili u tehničkom mandatu.

„Iako joj je u noći između 19. i 20. avgusta ove godine izglasano nepovjerenje, to je nije spriječilo da poslije toga odlučuje kao da ima potpunu političku podršku“, kaže se u saopštenju te NVO.

Navodi se da vlade u tehničkom mandatu treba da se ograniče na tehnička pitanja.

„Ali je nepostojanje zakona o vladi i izostanak stvarne demokratije praktično dovelo do toga da naše izvršne vlasti i tada odlučuju o svim bitnim pitanjima“, kazali su iz ASP-a.

Kako su naveli, prema raspoloživim informacijama, manjinska vlada je u dosadašnjem tehničkom mandatu održala 28 sjednica, uključujući i telefonske, na kojima je razmatrala, odlučivala ili prihvatila oko 650 različitih akata.

„Stvarna brojka je vjerovatno veća, jer pitanja, odnosno materijali sa oznakom tajnosti nijesu javno dostupni“, dodali su iz ASP-a.

Prema njihovim riječima, iako bi u tehničkom mandatu trebalo da se uzdrži od usvajanja bilo kakvih zakonskih i podzakonskih akata, Vlada je usvojila deset zakonskih predloga i isto toliko izmjena ili dopuna uredbi, kao osnovnog podzakonskog propisa, koji je u nadležnosti izvršne vlasti.

Iz ASP-a su kazali da je, nedugo nakon „pada“ u parlamentu, manjinska vlada pribjegla rebalansu budžeta za ovu godinu, pod izgovorom da je to neophodno zbog problema koje je uzrokovao ekonomski program Evropa sad.

„Ali se vrlo brzo pokazalo da to nije baš tako i pojavile se su indicije da je budžet u „izbornom ruhu“, a zbog lokalnih izbora koji su održani u većini opština 23. oktobra“, dodaje se u saopštenju.

Navodi se da je, uprkos tome što je nelegitimna, manjinska vlada takođe projektovala i predlog budžeta za narednu godinu, ali i usvojila izmjene nekih bitnih zakona, poput onoga o javnim nabavkama.

„Najmanje 70-tak različitih odluka, preko 100 informacija, preko 30 izvještaja, preko 150 raznih predloga, preko 40 saglasnosti, više od deset mišljenja, desetak programa ili planova – postupanja su manjinske vlade u tehničkom mandatu“, kazali su iz ASP-a.

Kako su naveli, odlučivalo se o svim bitnim pitanjima, poput zaduživanja, akciza, razvojnih projekata, raspolaganja zemljištem, zakupnina, planskih dokumenata, urbanističko-tehničkih uslova, gazdovanja šumama, koncesija za mineralne sirovine i za luke od lokalnog značaja.

Iz ASP-a su kazali da tehnički mandat manjinsku vladu nije usporio ni u odlučivanjima o kadrovskoj politici, pa je, kako su naveli, odobreno 30-tak kadrovskih planova ili akata o sistematizaciji, dok je donijeto preko 160 odluka o imenovanjima i razrešenjima.

„ASP se nada da će jednom, pa kad tad, u ovoj zemlji doći vrijeme kada će se precizno znati šta je vladama dozvoljeno u tehničkom mandatu, a šta nije, odnosno da će jednom demokratija i pravo odnijeti prevagu nad svim drugim postupanjima i interesima“, zaključuje se u saopštenju.