"Iako joj je u noći između 19. i 20. avgusta ove godine izglasano nepovjerenje, to je nije spriječilo da poslije toga odlučuje kao da ima potpunu političku podršku. U tehničkom mandatu vlade treba da se ograniče na tehnička pitanja, ali nepostojanje zakona o vladi i izostanak stvarne demokratije praktično je doveo do toga da naše izvršne vlasti i tada odlučuju o svim bitnim pitanjima", istakli su oni.
Stvarna brojka akata je, kako oni smatraju, vjerovatno veća.
"Jer pitanja, odnosno materijali sa oznakom tajnosti nijesu javno dostupni. Iako bi u tehničkom mandatu trebalo da se uzdrži od usvajanja bilo kakvih zakonskih i podzakonskih akata, Abazovićeva vlada je usvojila deset zakonskih predloga i isto toliko izmjena ili dopuna uredbi, kao osnovnog podzakonskog propisa, koji je u nadležnosti izvršne vlasti", dodaju u ASP.
Tako je, kako oni navode, nedugo nakon pada u parlamentu, manjinska vlada pribjegla rebalansu budžeta za ovu godinu, pod izgovorom da je to neophodno zbog problema koje je uzrokovao ekonomski program Evropa sad.
"Ali se vrlo brzo pokazalo da to nije baš tako i pojavile se su indicije da je budžet u „izbornom ruhu“, a zbog lokalnih izbora koji su održani u većini opština 23. oktobra ove godine. Uprkos tome što je nelegitimna, manjinska vlada je takođe projektovala i predlog budžeta za narednu godinu, ali i usvojila izmjene nekih bitnih zakona, poput onoga o javnim nabavkama", saopštili su oni.
Izvor: Antena M
Komentari