On tvrdi da su protesti pod motom “Ima nas”, kako je naveo, otpor bezakonju i vrednosnom posrtanju.

Koliko je duboka institucionalna kriza ako nas predsjednica Venecijanske komisije podsjeća na obavezu da izaberemo Ustavni sud, kako bi se zaštitio Ustav?

Kriza je duboka taman onoliko koliko je upozoravajuća poruka gospodina Borelja koji govori da je proteklo dosta vremena bez napretka Crne Gore ka Evropskoj uniji, ili gospodina Bilčika da su temelji države ugroženi i da moramo na izbore jer nemamo legitimnu vladu, ili pak gospodina Lajčaka koji apeluje da država pronađe kompas koji je izgubljen 2020. godine. I kriza je sveobuhvatna onoliko koliko i činjenica da imamo palu Vladu koju podržava desetak poslanika, a kojoj sad fale čak 4 ministra. A pomalo i neprijatna, zato što smo prinuđeni da usljed nefunkcionalnosti Ustavnog suda, izmjene Zakona o predsjedniku šaljemo Venecijanskoj komisiji, da bi nam kazala ono što svi već znamo – da je riječ o aktu kojim se nedvosmisleno na grub način krši Ustav. Da sumiram, u najvećoj smo političkoj, ekonomskoj i društvenoj krizi u posljednjih par decenija, i to je nama naše “oslobođenje” 2020. godine dalo.

Najavili ste da nećete glasati za izbor sudija Ustavnog suda 28. novembra, već tražite da se postupak vrati na početak. Da li ovaj stav VK nešto mijenja i da li bi vraćanje postupka na početak (na Odbor) bilo protivzakonito i neustavno?

Red je da se podsjetimo zašto imamo blokirani Ustavni sud. Zato što je sadašnja vlast odlučila da na silu smanji granicu za odlazak u penziju, kako bi u penziju poslali bivšeg specijalnog tužioca, a istovremeno su sasvim svjesno u penziju poslali sudije Ustavnog suda. Nakon što su to uradili, dvije i po godine su se bavili Otvorenim Balkanom i Temeljnim ugovorom, a paralelno su glasali uzdržano za 18 kandidata za sudije US, jer valjda nijedan od 18 kandidata im nije bio dovoljno kvalitetan. I na kraju, iako znajući da je za izbor sudija Ustavnog suda potrebna dvotrećinska odnosno tropetinska većina, sproveli su tačno nula ozbiljnih konsultacija prije nego su svoje kandidate predložili.

I na kraju, stav Venecijanske komisije nema veze sa (ne)zakonitošću bilo čijeg postupanja oko izbora sudija, već sa činjenicom da je državu potrebno odblokirati kroz rad “svih političkih snaga”. A koliko je jedna strana tih snaga voljna za saradnju, vidjeli smo kroz gore navedeno.

Koje su vaše zamjerke postojećim kandidatima za sudije Ustavnog suda?

Ako bismo se tom logikom vodili, možda bi bilo logičnije pitati GP URA koje su joj bile zamjerke na 18 kandidata za sudiju Ustavnog suda kada je njihova poslanica kod svakog od njih 18 bila uzdržana. Ili, na primjer SNP, zašto su u prvom glasanju bili za neke sudije Sudskog savjeta, a u drugom, nevjerovatno, protiv istih tih ljudi. Ali, nijesu tema biografije, koje inače nije ozbiljno u intervjuima secirati, nego procedura koja nas je dovela do ovakvih ponuđenih personalnih rješenja za sudije.

Ipak, jeste važno reći sljedeće: preskočiti sve konsultacije sa opozicijom na ovu temu iako znate da vam je za izbor kvalitetnih kadrova potrebna njena podrška, apsolutno znači da vlast ne želi rješavanje ovog pitanja, odnosno da joj i nije potrebno nikakvo saglasje. A na vlastima je uvijek najveća odgovornost.

Da li SD bojkotuje Skupštinu i mislite li da je sad to legitimno, iako ste ranije kritikovali opoziciju zbog toga?

Kad i ako Socijaldemokrate budu u bojkotu, to ćemo jasno obznaniti. Dakle, za sada ne bojkotujemo dobrano urušene institucije, iako kroz proteste pokušavamo da, zajedno sa kolegama iz opozicije, nadomjestimo njihove brojne nedostatnosti. Vlast sa druge strane, ima značajnih internih problema, a uz to je umjesto redovnog bojkota institucija dok je bila opozicija, prešla na bojkot zakona i svakog dogovora sa opozicijom. Prosto, njihovo prirodno stanje je borba protiv nekog ili nečeg umjesto za nešto, i to je postalo veliki problem onog momenta kad su preuzeli vlast.

Zalažete se za smanjenje tenzija, ali ipak podržavate proteste zbog izmjena Zakona o predsjedniku? Je li to protest zaista zbog neustavnog zakona ili zbog stranih (ruskih i srpskih) uticaja kao što navode pojedini zvaničnici opozicije?

Nadam se da niko proteste koji prolaze bez jednog incidenta uprkos tome što im prisustvuju desetine hiljada ljudi, ne pokušava kvalifikovati kao instrument za dizanje tenzija, jer bi to bilo unižavanje njegovih brojnih učesnika. Ako tenzije ne diže vlast koja koristi popis da nas prebrojava i postrojava; koja je blokirala Ustavni sud; koja je dobila najgore kritike i najgore izvještaje iz Evropske unije ikad; i koja nas je zadužila za dvije godine koliko za prethodnih deset, vjerujem da mirni protesti protiv svega navedenog ne da ne unose tenzije, nego unose dašak svježine u atrofirane institucije.

Protesti su naš otpor bezakonju i vrednosnom posrtanju. Protesti su donijeli novu nadu, najviše zato što su pokazali da smo suviše politički sazreli da bi nas odvraćali od ulice spinovima da se na njima brani pojedinačna politička struktura. Protesti su, dakle, naša mirna, a jaka poruka, aktivni otpor urušavanju pravnog poretka i naših civilizacijskih temelja. I zato ih neće uspjeti ugušiti.

Da li ćete podržati predsjednika i ako drugi put ne potpiše zakon, iako mu je to ustavna obaveza?

Ja ipak hoću da vjerujem da će vlast u konačnom odustati od namjere da zakonom potvrdi svoje bezakonje, te da stoga niko neće biti suočen sa izazovom na koji način na flagrantno bezakonje da odgovara.

Šta mislite o neujednačenoj primjeni Zakona o izboru poslanika i odbornika? U nekim opštinama su proglašeni rezultati izbora, u Podgorici nisu, a svi imaju ustavne žalbe. Kako komentarišete stav “nove većine” u Podgorici da DPS ne želi da preda vlast u glavnom gradu?

Uvijek kad nešto nije funkcionisalo prije 2020. godine, bilo je, prirodno, adresirano tadašnjoj vlasti, kao najodgovornijoj za stanje u društvu. Trenutne vlasti su pokazale nedostatak kapaciteta da organizuju izbore još onda kad su dozvolile da se nevjerovatnih 6 puta izlazi na izbore u Šavniku, a onda naravno i da idemo na izbore bez Ustavnog suda, čijim funkcionisanjem bi gotovo sve trenutne dileme bile riješene. Neujednačena primjena je upravo proizvod pravnih vakuuma, blokada i zavrzlama u koje smo dovedeni dominantno zahvaljujući državnoj vlasti, koja u haosu očigledno najbolje funkcioniše.

Vlast hoće silom da nas uvlači u “Otvoreni Balkan”

Predali ste u proceduru amandmane na Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova. Očekujete li potrebnu podršku s obzirom na standarde Eurostata, ali i najave ministra Damjanovića da bi u slučaju uklanjanja izjašnjavanja o tri pitanja povukao zakon iz procedure?

Uradili smo ono što mislimo da je ispravno. A vjerujem da jeste ispravno to što u vremenu podignutih političkih tenzija amandmanima želimo da izbjegnemo politizaciju popisa. Napominjem da svega 1/3 zemalja EU prikuplja i podatke o vjeri, naciji i jeziku. Sasvim je jasno da to ne odgovara vlasti koja na popisu i insistira upravo kako bi ga politizovala. Onog momenta kad statistika postane oružje politike, znamo da je društvo ozbiljno oboljelo. A Socijaldemokrate će uraditi sve da nas “oslobodioci” ne dovedu u terminalnu fazu, iako su krenuli.

Kao argument za odlaganje popisa navodite i izbore, predlažući da ne bi bilo dobro održati popis prije novembra 2023. godine? Vjerujete li da će ishod predsjedničkih i eventualno parlamentarnih izbora dovesti do stabilizovanja političkih prilika u državi?

Ovdje nije riječ o ishodu, već o činjenici da ćemo, nezavisno od rezultata, nakon parlamentarnih izbora izvjesno imati legitimniju vlast od trenutne koja je, podsjetiću vas, pala i ima podršku nešto preko 2 posto građana. Ima li igdje u svijetu primjera da pala vlada, sa 2 posto podrške građana, kojoj se članovi na dnevnom nivou osipaju i koja kao kakva utvara leluja u međuprostoru zahvaljujući haosu, hoće da radi popis, da nas silom na sramotu uvlači u “Otvoreni Balkan” i pored postojeće analize dojučerašnje potpredsjednice Vlade i GP URA koja kaže da to nije dobro? Dodajte tome neskrivene namjere DF-a da popisom izrovari Crnu Goru i imate recept za katastrofu.

Izvor: Vijesti