Kako navode, Boro Đukić, prvi počasni konzul kojeg je Rusija imenovala u Crnoj Gori, trebalo je da iskoristi svoju prestižnu funkciju da zagovara kulturne veze i interese lokalnih ruskih preduzetnika i turista, što je dobronamjerni most između dvije zemlje.

Umjesto toga, piše u članku, bivši birokrata srednjih godina preuzeo je agresivnu ulogu u crnogorskoj politici, podržavajući pokret koji je imao za cilj osnaživanje saveznika Kremlja i radeći na potkopavanju krhke vlade zemlje koja se smatra vrijednim saveznikom SAD u turbulentnom regionu.

"Dok je bio počasni konzul od 2014. do 2018. godine, Đukić je pomogao u osnivanju političke stranke koja je bila tvrdokorna, koju podržava Kremlj, a koja je nastojala da natjera zemlju da se povuče iz NATO-a. Kada je stranci zatrebalo sjedište, otišao je korak dalje, ponudivši svoju porodičnu kuću u otmenom naselju u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore. Znak pored ulaznih vrata je glasio: "Rezidencija počasnog konzula Ruske Federacije“, piše u tekstu Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) i fondacije ProPublica. 

Đukić je, kažu, bio dio mreže počasnih konzula koju je osnovala ruska vlada širom svijeta i koja je podržavala predsjednika Vladimira Putina u njegovim najspornijim vojnim i političkim kampanjama, uključujući februarsku invaziju na Ukrajinu u kojoj je ubijeno ili povrijeđeno hiljade civila. 

"Za vrijeme Putina, Rusija je postala entuzijastična pristalica uglavnom neregulisanog sistema međunarodne diplomatije, koji je vjekovima davao ovlašćenja privatnim građanima u njihovim matičnim zemljama da služe kao veze za strane zemlje. Eksperti kažu da Rusija koristi počasne konzule kao dio strategije da pokrene javno mnjenje u korist Kremlja i da vremenom oslabi prozapadne vlade, posebno u evropskim zemljama koje su podložne uticaju. U jednom visokoprofilnom slučaju, obavještajni zvaničnici su povezali dva konzula u Sjevernoj Makedoniji sa navodnom ruskom propagandnom kampanjom za destabilizaciju dijela jugoistočne Evrope", piše u tekstu.

U Crnoj Gori, naveli su, Ljubomir Filipović, politikolog i bivši zamjenik gradonačelnika Budve, rekao je da je Đukić pomogao u širenju haosa i disfunkcionalnosti u zemlji koja se bori da uspostavi identitet otkako je postala suverena 2006. godine.