Za deblokiranje pravosuđa i određivanje datuma vanrednih izbora kao jedinog načina da zemlja izađe iz krize, neophodan je iskreni, a ne truli kompromis vlasti i opozicije i to uz posredovanje međunarodne zajednice, navodi Šehović i dodaje da je za blokirano pravosuđe odgovorna parlamentarna većina, koja nije pokazala namjeru da se sa opozicijom dogovara oko izbora sudija Ustavnog suda, te da su četiri kandidata ponuđena mimo demokratske procedure.

“Nećemo glasati za jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda, zato što to ne rješava problem. Nudimo da, kada se stavi tačka na ovu sagu oko izbora sudija, kao ozbiljni i civilizovani ljudi uz posredovanje međunarodne zajednice sjednemo i dogovorimo se oko dvije stvari. Da dogovorimo ono oko čega treba, a to je ne jedan nego četiri sudije i datum vanrednih parlamentarnih izbora, jer je sada jasno da se ova situacija ne može drugačije riješiti, te da se dogovorimo oko ambijenta za te izbore”, istakao je Šehović.

Međunarodna zajednica svjesna odgovornosti

Uvjeren je da je i međunarodna zajednica svjesna svoje odgovornosti u dešavanjima u Crnoj Gori, i da, nada se, nije spremna da ponavlja iste greške.

“Ohrabrujuće djeluje kada Evropski parlament usvoji rezoluciju u kojoj demaskira ulogu SPC. Krajnje je ohrabrujuće kada je taj isti Evropski parlament prije neki dan usvojio preporuke u kontekstu proširenja na Zapadni Balkan i u tim preporukama jasno naznačio da Otvoreni Balkan nije u interesu Crne Gore”, naglašava Šehović.

Zapad je, smatra on, napravio kardinalnu grešku, kada je podržao formiranje manjinske Vlade Dritana Abazovića.

“Zbog toga su akcije gospodinu Abazoviću u tim krugovima pale i zbog toga vjerujem da nikom dobronamjernom ne pada na pamet da dio bilo kakvih budućih političkih planova za Crnu Goru bude čovjek koji je nanio toliku, trajnu štetu ovom društvu. Politika Zapada prema regionu nije bila dovoljno jasna i oštra – da nema kompromisa sa anticivilizacijskim vrijednostima”, kaže Šehović.

Nema kompromisa sa proruskom politikom

Smatra da nema kompromisa sa proruskom politikom na Balkanu i da se nedovoljno jasno isticalo da nema kompromisa sa protagonistima Putinove i Vučićeve politike na Balkanu.

“Kome nije jasno da je URA najbolji izvršilac radova Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, taj nakon svega nije za ozbiljno bavljenje politikom. Dobar dio građana shvatio je da svaka promjena nije promjena na bolje i da se za dvije godine mogu urušiti vrijednosti stvarane decenijama”, istakao je Šehović.

Osvrnuvši se na stanje u ekonomskoj sferi, Šehović je kazao da je ono identično kao stanje u političkoj. Ističe da imamo duplo veći uzeti deficit nego što je dozvoljeno fiskalnim pravilima, te da zahvaljujući “održivoj” ekonomskoj politici koja je vođena u Crnoj Gori u prethodne dvije godine, planirano zaduženje je na nivou od blizu tri milijarde eura.

“To je novac kojim smo mogli da izgradimo tri autoputa, ali ova Vlada se ne zadužuje radi gradnje niti ulaganja u kapitalnu potrošnju koja stvara dodatnu vrijednost, već se zadužuje radi pokrivanja deficita, odnosno dubioza koje su nastale u budžetu zbog neproduktivne potrošnje. Javni dug tokom ove godine porastao je za 435 miliona eura, dok je zvanična stopa inflacije u Crnoj Gori na nivou od 17 odsto, a mnogo veća je inflacija koja pogađa najsiromašnije kategorije stanovništva zbog toga što su cijene onih proizvoda koje ta kategorija stanovništva kupuje veće”, istakao je Šehović.

Dodaje da je energetski sektor u Crnoj Gori u takvom stanju da će do kraja ove godine akumulirani gubici biti na nivou od 100 miliona eura.

“Imate situaciju da je broj zaposlenih u tom sektoru uvećan za 1.400, a da se istovremeno zadužuju da bi isplatili zarade tim istim zaposlenim, i onda dobijete jednu onako skandaloznu poruku od strane menadžmenta, koji je najavio najavio novih 740 radnih mjesta. To je krajnje neodgovoran odnos u ekonomiji”, kazao je Šehović.

Naglašava da je ovakav način upravljanja javnim finansijama neodrživ, i neko mora da to saopšti građanima i predloži program sanacije.

“Ne bih želio da budem pogrešno shvaćen, i taj projekat ‘Evropa sad’ ima pozitvnih strana. Nikad niko nije rekao da ne treba povećavati plate u javnom sektoru, da ne treba rasterećivati biznis u Crnoj Gori, nikad niko nije rekao da ne treba pospješivati ambijent za stvaranje dodate vrijednost, ali to je pitanje tajminga, dinamike i detalja. Mi smo upozoravali kolege koje su sprovodile taj program, jednako kao što su to činile i kolege iz Monetarnog fonda, ali očigledno nijesu poslušali i zbog toga smo danas dovedeni u situaciju da nam je zdravstveni sistem bukvalno pred kolapsom, pa čak to ne skrivaju ni aktuelni odlazeći ministri, jer tu činjenicu očigledno ne mogu da sakriju”, naglašava Šehović.

Crna Gora se, smatra on, trenutno nalazi u najvećoj političkoj, institucionalnoj i ekonomskoj krizi, ali i, kako dodaje, krizi sistema vrijednosti, od uvođenja višestranačkog sistema.

“Naša država se bukvalno raspada u svim sferama i polako pretvara u državu bez društva. Polako gubi svoju suštinu i sve više liči na praznu ljušturu. Institucije su gotovo pa klinički mrtve, već neko vrijeme nemamo vladu jer je ova u tehničkom mandatu. Evropske integracije više gotovo niko i ne pominje zato što je posljednji izvještaji evropske komisije u odnosu na Crnu Goru bio najgori izvještaj te vrste ikada”, objašnjava Šehović.

Crna Gora u najsloženijoj situaciji od obnove nezavisnosti

Nalazimo se, kako naglašava, u najsloženijoj situaciji od obnove nezavisnosti na ovamo.

“Da nema odgovornost za stanje u kojem se država nalazi u svima koji se bave javni poslom ne bih bio do kraja iskren. Naravno da odgovornost imamo i mi u opoziciji, i kolege koji se bave javnim poslom u civilnom sektoru, neki medijski poslenici takođe, ali prije svega, to je elementarno demokratsko načelo, odgovornost na vlasti. Vlast je ta koja diktira tempo, koja povlači poteze i od koje kompletno stanje u društvu dominantno zavisi. Ne pada mi na pamet da konstatujem da opozicija nema nikakve odgovornosti za stanje u kojem se nalazimo, ali mnogo je veća odgovornost na vlasti jer je, najčešće svjesno, ovu državu dovodila do stanja neodrživosti, kako u oblasti ekonomije tako i u ostalim segmentima”, zaključuje Šehović.