Oni će, pored redovnog posla u KCCG, moći jednom sedmično da ambulantno rade u toj ustanovi, ali će se tada pregledi naplaćivati.

To se, između ostalog, čulo na jučerašnjoj javnoj raspravi povodom Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti kojoj su prisustvovali brojni ljekari i stručnjaci iz javnog i privatnog sektora.

Kako je za Pobjedu objasnila državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić, ljekari će imati mogućnost zarade kao kod privatnika. Na taj način će ljekari ostajati u državnom sektoru.

Naime, u planu je da Klinički centar osnuje ambulante u kome će zdravstvene usluge moći da dobiju građani koji žele da plate. One će raditi u poslijepodnevnim satima. Ambulante će biti iz svih oblasti, a za novac će se obavljati između ostalog i hiruške intervencije, estetska hirurgija…

“Jedan doktor će imati priliku da jednom ili dva puta sedmično, u zavisnosti od prostornih kapaciteta, radi privatno u ambulanti u javnoj ustanovi. Oni pacijenti koji žele da idu kod kardiologa, a njihov ljekar smatra da ne treba da idu, mogu da traže uput na lični zahtjev i onda plate za taj pregled isto kao što bi ga platio da ode privatno”, kazala je dr Ćorić.

Na pitanje gdje je tu interes pacijenta, te da li će i dalje morati da čekaju na pregled koji je besplatan, dr Ćorić kaže da će liste čekanja uvijek postojati, ali da će se ovakavim načinom transformacije zdravstvenog sektora one smanjiti.

“Pacijenti će imati veću dostupnost ljekara. Ako neko želi da otvori privatnu polikliniku i bolnicu onda mora da ima ljekare. A ne kao dosad da ih otvara na ljekare koji ne rade u Crnoj Gori, a onda kasnije da ih zapravo ,,vuče“ ih iz Kliničkog centra. Jesu ljekari tada zadovoljni, ali sistem trpi. Zato smo im omogućili da zarade kroz Klinički centar”, poručila je dr Ćorić.

Sa njom nijesu saglasni zastupnici privatne prakse. Na gotovo petočasovnoj raspravi oni su poručili da je ovaj nacrt nekoliko koraka unazad te da će dovesti do zatvaranja velikog broja privatnih klinika.

Predsjednik Udruženja privatne prakse dr Mladen Filipović za Pobjedu kaže da je neprihvatljiva i neutemeljena optužba da je privatni zdravstveni

sektor odgovoran za liste čekanja odnosno da dopunski rad ljekara iz državnih bolnica koji rade u privatnim. Smatra da je ukidanje dopunskog rada u suprotnosti sa Zakonom o radu.

“Menadžment svake državne zdravstvene ustanove treba da kontroliše i da vidi na koji način da spriječi zloupotrebu položaja ako ona postoji. Neka je sankcioniše. Tu nije ništa sporno, ali smatramo neprincipijelnim da ljekar poslijepodne može da vozi taksi i da bude vinogradar, a ne može da radi svoj posao”, rekao je dr Filipović.

Prema njegovim riječima svako mora da ispuni uslove koje zakon traži, a poslijepodne neka radi što hoće.

“Da li postoje neke ustanove koji dominantno imaju ljekare iz državnih bolnica, Ministarstvo ima svoje službe, kao i inspekcija pa neka kontrolišu. Ali po metodu – ne umijem da riješim problem pa ću da kaznim sve oko sebe i da zabranim rad to nam nije prihvatljivo”, poručuje dr Filipović.

On je dodao da je ovaj nacrt ,,pojelo“ vrijeme te da usporava bilo kakav razvoj zdravstvenog sisitema.

Filipović ističe da ovaj nacrt nema pravna objašnjenja niti pojašnjenja u svim elementima da bi bio razumljiv.

“Treba usporiti sa donošenjem ovog zakona i sačekati da se usvoji strategija zdravstvenog sistema za naredne četiri godine kako bi se sa tim dokumetom uskladila. Partikularni pojedični stavovi između državnog i privatnog zdravstvenog sistema nijesu dobro napravljeni, privatni zdravstveni sistem nije integrisan sa državnim zdravstvenin sistemom. I to je važna činjenica”, kazao je dr Filipović.

Na jučerašnjoj raspravi istaknuto je i da nosilac djelatnosti u zdravstvenom sektoru ne može biti ljekar stariji od 66 godina. Dakle, on ne može biti glavni ljekar koji radi osam sati, ali se može angažovati kao konsultant. 

Zastupnici privatnika juče su imali primjedbu što je predlagač zakona, u odnosu na postojeće stanje, onemogućio ustanovama koje su organizovane kao poliklinike da za svoje potrebe tzv. dnevne hirurgije (prijem i otpust pacijenata se vrši u toku jednog dana) organizuju dnevnu bolnicu, iako, kako su poručili, postoji realna potreba za istim.

“Takođe, onemogućio je otvaranje dnevne bolnice kao samostalne zdravstvene ustanove iako su već u crnogorskom sistemu aktivne privatne dnevne bolnice. S tim u vezi, predlaže se da ostane formulacija i status ove vrste zdravstvene ustanove kao i u trenutno važećim propisima”, poručili su oni.

Penzioneri imaju mogućnost osnivanja privatne prakse
Na jučerašnjoj višesatnoj raspravi oko ovog nacrta istaknuto je i da se po prvi put uvodi termin privatne prakse koja se razlikuje od privatne ustanove.

Dr Ćorić za Pobjedu objašnjava da će ljekari koji odu u penziju moći da organizuju privatnu praksu.

“Recimo ako ljekar Doma zdravlja ode u penziju može da zakupi ambulantu da plati za nju i organizuje djelatnost. On u zavisnosti od potrebe pacijenta može da angažuje i drugog ljekara”, pojasnila je dr Ćorić.

Članom 101 definisano je ograničenje „privatne prakse“ da osnuje bolnicu.

Kako praksa i zemalja okruženja i drugih razvijenih zemalja prepoznaje mogućnost da privatna praksa osnuje bolnicu, privatnicima nije jasna namjera predlagača da to onemogući u Crnoj Gori.

Pobjeda