Profesor Burić je objasnio da su među najvećim direktnim ekstremima, registrovanim u Crnoj Gori, koji su posljedica klimatskih promjena, toplotni talasi, oluje, suše i poplave, a među indirektnim – požari, bujice i klizišta.

Veće temperature i pad podzemnih voda

“U oba morska sliva Crne Gore dolazi do povećanja temperature vazduha, sušnih dana, intenziteta padavina i isparavanja. A trend trajanja suše i velikog isparavanja prati veliki pad srednje godišnje količine vode u Morači, Tari, Limu i drugim vodotocima. Promjene klime su se veoma negativno odrazile ove godine i na naša jezera, posebno na prvo zaštićeno područje u Evropi – Biogradsko jezero, koje je skoro presušilo”, kaže profesor Burić.

On navodi da se, kao posljedica povećanja evapotranspiracije i smanjenja proticaja površinskih voda, dešava i pad proticaja izvora i nivoa podzemnih voda.

Tako je konstatovan ekstremni pad podzemnih voda u bunarima Zetske ravnice, Danilovgrada, a prema mojim projekcijama i pored Crnog jezera, u Anamalskom polju i na mnogim drugim lokalitetima u Crnoj Gori.

Presušile su i rijeke (Morača), koje su često glavni izvor za podzemnu vodu, kao za Zetsku ravnicu i druge rezervoare podzemnih voda. Djeluje i multiplikativni efekat, zbog toga što su podzemne vode posljednje u hidrološkom ciklusu.

“Među najvećim štetama kod nas je svakako pad izdašnosti izvora Bolje sestre, koje je evo već postalo istorijsko pitanje, iako nije moralo biti tako, da se na vrijeme stručno reagovalo. Ugroziti turizam, zbog, neću ovom prilikom navoditi čega, za mene je, u najmanju ruku, neshvatljivo. Pošto se više vjerovalo svim drugim stranim i domaćim ekspertima koji rade za Regionalni vodovod, od otimanja mojeg rješenja od mene, pa sve do danas, došli smo u ovako ozbiljnu situaciju”, rekao je on.

Izvještaj Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) predviđa u budućnosti za Južnu Evropu visoke temperature i suše, te u vezi sa time otežanu dostupnost vodi.

Prema izvještajima IPCC, može se očekivati zagrijavanje na Zemlji u prosjeku od 0,2 stepena Celzijusa po deceniji. Srednja godišnja temperatura vazduha se povećala u Evropi za posljednjih 50 godina 1,4 stepena Celzijusa. Tokom posljednjih 100 godina broj dana sa mrazevima se smanjio u najvećem dijelu Evrope, a broj dana sa temperaturom do preko 25 stepeni Celzijusa povećao.

Količina padavina u Južnoj Evropi smanjena je za 20 odsto u XX vijeku. Zato su klimatske promjene rangirane u prioritete Nacionalne politike životne sredine. Na to se i Crna Gora obavezala i međunarodnim protokolima, pa je, kaže naš sagovornik, potrebno da neko ,,telefonira“ donosiocima odluka o čemu se radi.

Od gubitaka na mreži do rezerve za budućnost

“Vodosnabdijevanje, kao jedan od najranjivijih sektora, zbog uticaja klimatskih promjena u Crnoj Gori, vezano je kod nas sa stanjem podzemnih voda. Zbog toga sada na značaju dobijaju veliki gubici u vodovodnim mrežama, a na to nam najbolje ukazuje egzemplarni podatak da je gubitak u vodovodnoj mreži Bara sa nevjerovatnih 75 odsto! Treba konačno shvatiti da je neracionalno stalno aktivirati nova izvorišta, da bismo u gradskoj mreži ,,prosipali“ 75 odsto vode. Sadašnji gubici vode u vodovodnim mrežama su važne rezerve za budućnost, za one koji znaju i mogu”, kaže dr Burić.

On je podsjetio da su Bolje sestre, glavni izvor Regionalnog vodovoda, za sada, spale sa početnih 2600 l/s na svega 334 l/s vode, u sušnom periodu, što je, do sada, po važnosti najveća žrtva klimatskih promjena u Crnoj Gori. Kaže da za to smanjenje izdašnosti nije kriva ni bivša ni sadašnja vlast, ali je sasvim moguće da je za posljedice krivo (ne)znanje, zbog neblagovremenog i neadekvatnog reagovanja. Navodi da je Regionalni vodovod angažovao eksperte i kompanije koje sprovode naučna istraživanja, koja su podržana EBRD fondovima, vrijednosti oko 500.000 eura.

“E, što su sve ljudi od znanja mogli da urade za te pare, i naravno za propušteno vrijeme. Ne znam da li će biti tako, ali je javno najavljeno da će ,,naučna istraživanja“ odlučiti da se prerađuje voda jezera – Malog blata valjda, da se prave brane na rijeci Morači i još ponešto”, ističe Burić.

On objašnjava da voda Skadarskog jezera ljeti ima temperature do 30 stepeni Celzijusa, a voda Biševine,v odotoka kojim otiče voda Malog blata, 24 stepena Celzijusa.

“Toplotna granica u našoj struci je 20 stepeni Celzijusa (granični kriterijum za termomineralne vode). Lijepo zvuči i naučno i medijski, ali ja ipak jako i javno molim da se, prije takve odluke, sagledaju i druga moguća rješenja. Iz medija je takođe poručeno da će se ,,tražiti odgovornost svih koji su svojim djelima doveli do devastacije tog izvorišta i da će mnogi morati da polože račune za učinjena nepočinstva“. Ne ulazeći u glupavo genijalnu politiku ,,ćeraćemo se još“, koja nam evo živote uništi, ja bih volio da se naši stručnjaci angažuju da rješavaju naše projekte, za čiju uspješnost ja grantujem, ako to uopšte može nešto da znači. Mada, sa današnjim ,,ćeranjem“ teško da može biti normalnog života”, napominje Burić.

Smanjenje izdašnosti vodoizvorišta

“Dijagram smanjenja izdašnosti izvora Bolje sestre pokazuje zakonomjeran i kontinuiran klimatskim promjenama proizveden prirodni pad količine vode. Ne znam ko bi mogao povjerovati u to da je (ne)planski kopan šljunak baš tako potpuno sinhrono pratio prirodni pad podzemnih voda. Uz izvinjenje, mene to više liči na šalu. No, najvažnija tema u vezi izvora Bolje sestre i spašavanja turizma je – kako dalje? Odgovor je jednokratan i jasan – angažovati naše (naglašavam naše!) stručnjake, koji imaju iskustvo i dokazane reference o svom dosadašnjem konkretnom radu, da rješavaju ovakve naše važne projekte. Jer, važno je shvatiti, titula i zvanje, vrlo često, ne znače i znanje”, kaže dr Burić.

Postoje stručna rješenja i za Bojanu i za Bolje sestre

Dr Burić kaže da se šljunak teško može označiti kao presudni uzrok pada izdašnosti izvora Bolje sestara.

“Još se ne zna sliv izvora Bolje sestre, a Darko Novaković i ja smo svojevremeno pokušali da ga utvrdimo, ali smo bili ,,spriječeni“. Kad saznamo sliv izvora i način njegovog formiranja, znaćemo preciznije koliko je šljunak stručni a koliko ,,medijski fenomen“. Da li su dosadašnja istraživanja na odgovarajući način uvažila postojanje dva vodonosna sloja i njihov međusobni odnos? Bez konačne jasnosti te veze ne može se stručno razmatrati ovaj problem”, smatra dr Burić.

On navodi da se pogrešno radi takođe i na ušću Bojane i spašavanju ostrva Ada.

“A ako se ne zna, neka se zna da postoje stručna rješenja i za Bojanu i za Bolje sestre. Izgubljeno vrijeme i novac ne mogu se povratiti, ali se u doglednom vremenu, iako sa velikim zakašnjenjem i štetom, može obezbijediti funkcionisanje Ade i obezbjeđenje vode za Regionalni vodovod. Ako se naša struka i nauka u Crnoj Gori ne uključi na vrijeme u projektovanje postupaka za prilagođavanje klimatskim promjenama, Crna Gora može zapasti u velike nevolje i probleme, još veće od dosadašnjih”, zaključio je prof. dr Mihailo Burić.

Izvor: Pobjeda