Mogućnost međusobnog priznanja ili članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama (UN), za šta se javno zalažu kosovski političari, ne pominju se u dokumentu u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa (RSE).

Riječ je o prvoj verziji plana koje su strane dobile krajem ljeta, a koji je u javnosti poznat kao francusko-njemački predlog za dijalog.

Nekoliko izvora u Briselu i ključnim evropskim prestonicama je potvrdilo vjerodostojnost teksta u koji RSE ima uvid.

Od kraja ljeta kada je predat stranama, ovaj predlog služi kao osnova za razgovore u susretima lidera u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa.

Iako je nekoliko verzija objavljeno u proteklom periodu u medijima, ključni akteri u Briselu, Beogradu ili Prištini ni jednom nisu potvrdili autentičnost tekstova, iako su priznali da novi takozvani francusko-njemački plan postoji.

Na marginama samita EU-Zapadni Balkan, šef evropske diplomatije Josep Borrell (Žozep Borelj) je novinarima potvrdio da su Kosovo i Srbija dobile ažuriranu verziju ovog predloga.

Izvori RSE su rekli da iako nova verzija sadrži promjene, one nisu suštinske te da ključni elementi iz načelnog plana ostaju isti.

Poznat kao francusko-njemački predlog, u briselskim kuloarima ali i rečniku zvaničnika ovaj dokument nosi naziv: “Predlog Evropske unije podržan od strane Francuske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD)“.

Predlog kojim raspolažu strane ima deset tačaka i smatra se načelnim dogovorom strana, koji otvara put za nastavak dijaloga i nakon eventualnog postizanja sporazuma, i novim dogovorima koji bi proizišli iz ovog dokumenta.

Stoga se u jednom paragrafu plana kaže da dok sadašnji osnovni sporazum (u slučaju da bude postignut, prim.red.) predstavlja važan korak normalizacije, obije strane će nastaviti sa novim zamahom proces dijaloga koji predvodi EU, a koji bi trebalo da dovede do pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji njihovih odnosa.

U tekstu se navodi da se strane slažu ovim dogovorom, svjesne da su nepovredivost granica i teritorijalni integritet i suverenitet i zaštita nacionalnih manjina osnovni uslovi za mir.

Takođe se navodi da se sporazum sklapa “polazeći od istorijskih činjenica i ne dovodeći u pitanje različite poglede strana na fundamentalna pitanja, uključujući i statusna pitanja“.

U tekstu se kaže da će strane međusobno razvijati dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava, a predviđa se priznanje državnih simbola.

“Obije strane će međusobno priznati svoje odgovarajuće dokumente i nacionalne simbole uključujući pasoše, diplome registarske tablice i carinske pečate“, stoji u predlogu.

Navodi se takođe da će se obije strane rukovoditi ciljevima i principima postavljenim u povelji Ujedinjenih nacija, posebno onim o suverenoj ravnopravnosti svih država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredeljenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminacija.

Sporove između sebe, kako se podvlači u tekstu, Kosovo i Srbija će rešavati u skladu sa Poveljom UN, isključivo mirnim sredstvima i uzdržavati se od prijetnje ili upotrebe sile.

Kosovo i Srbija – nezavisno na međunarodnoj sceni

U tekstu predloga se predviđa da obije strane polaze od pretpostavke da nijedna od njih ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi ili djelovati u njeno ime.

Eksplicitno se kaže da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.

Ovaj elemenat predstavlja korak dalje u upoređenju sa briselskim sporazumom gdje se evetualna blokada odnosi jedino na Evropski put, a ne na međunarodne organizacije.

Poseban aranžman za srpsku zajednicu i SPC na Kosovu

Jedan od članova predloga predviđa i eventualna rešenja za status srpske zajednice na Kosovu.

Ne spominje se eksplicitno Zajednica opština sa srpskom većinom na Kosovu koja je ključni kamen spoticanja kako među stranama tako i između Prištine i Brisela zbog odbijanja kosovskih vlasti da počnu sa primjenom ovog dogovora.

“Obije strane se obavezuju da će uspostaviti posebne aranžmane i garancije u skladu sa relevantnim instrumentima Savjeta Evrope i oslanjajući se na postojeća evropska iskustva kako bi obezbijedili odgovarajući nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu i sposobnost za pružanje usluga u određenim oblastima, uključujući mogućnost finansijske podrške Srbije i direktan kanal komunikacije srpske zajednice sa Vladom Kosova“, kaže se u predlogu EU koji je podržan od strane Francuske, Njemačke i SAD.

Takođe se u takozvanom francusko-njemačkom predlogu predviđa formalizovanje statusa Srpske pravoslavne crkve (SPC) na Kosovu i pružanje snažnog nivoa zaštite srpskom vjerskom i kulturnom naslijeđu i vjerskim objektima, u skladu sa postojećim evropskim modelima.

Produbljivanje saradnje na svim nivoima

U predlogu se kaže da će strane produbiti saradnju u više oblasti poput: ekonomije, nauke i tehnologije, transporta i povezanosti, odnosa u pravosuđu i sprovođenju zakona, pošte i telekomunikacija, zdravstvene kulture, religije i sporta, kao i u zaštiti životne sredine.

Posebno se navodi potreba saradnje po pitanju nestalih, prava raseljenih lica, kao i druge slične oblasti. Ta pitanja bi trebalo rešavati kroz zaključivanje konkretnih sporazuma.

Predviđa se da detalji budu dogovoreni u dodatnim sporazumima koji će biti biti olakšani dijalogom predvođenim EU.

Takođe se spominje da obije strane uzimaju u obzir posvećenost EU i drugih donatora uspostavljanju posebnog paketa finansijske podrške za investicije za zajedničke projekte strana u ekonomskom razvoju, povezivanju, zelenoj tranziciji i drugim ključnim oblastima.

Stalne diplomatske misije u sjedištima respektivnih vlada

Predlogom se predviđa razmjena stalnih misija, koje će biti osnovane u sjedištu srpske odnosno kosovske vlade. Takođe se predviđa da se praktična pitanja u vezi sa uspostavljanjem misija biti obrađena posebno.

Trenutno Srbija i Kosovo imaju svoje oficire za vezu u skladu sa dogovorom koje su strane postigle u maju 2013.

Kancelarije za vezu su prema tom sporazumu locirane u prostorijama kancelarije odnosno delegacije EU u obije zemlje.

Dogovor o svim prethodnim sporazumima

Poslednji član ovog plana se odnosi na primjenu dogovorenih elemenata kako u ovom predlogu tako i Briselskom dogovoru.

Navodi se da će strane uspostaviti zajednički komitet, kojim će predsjedavati EU, za praćenje sprovođenja ovog sporazuma. Takođe se podvlači da obije strane potvrđuju svoju obavezu da sprovedu sve prethodne sporazume o dijalogu.