Prijedlogom se predviđa i da se ovom odlukom ovlašćuje predsjednica Skupštine Danijela Đurović da realizuje dostavljanje usvojenog zakona Službenom listu Crne Gore radi objavljivanja, kao i da odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u Službenom listu Crne Gore.
Radunović je naveo da je razlog hitnost stupanja na snagu Zakona o predsjedniku.
Đurović je rekla da ima određenu rezervu povodom ove odluke, te tražila od parlamenta da se izjasni da li prihvata ovu odluku.
Parlament je podržao prijedlog da se izjasne o odluci koju je predložio Radunović sa 41 glasom za, dok su četiri poslanika bili protiv, bez uzdržanih.
Potom su poslanici podržali prijedlog Radunovića sa 41 glasom za, dok su četiri poslanika bila protiv.
Nakon pauze nastavljena je sjednica Skupštine, a prva tačka je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.
Poslanici su ponovo izglasali ovaj akt, sa 41 glasom za, tri protiv, a bez uzdržanih.
Podsjećamo, skupštinska većina od 41 poslanika koju predvode Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret Ura usvojili su 1. novembra izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Đukanović je 7. novembra odbio da ga proglasi i vratio ga Skupštini na ponovno razmatranje. Nakon toga, Đukanović je tražio mišljenje Venecijanske komisija na pomenuti zakon.
Venecijanska komisija, u mišljenju koje je izdato prošle sedmice, preporučila je da se ne usvajaju izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore jer bi u suštini one predstavljale promjenu Ustava i to manjom (skupštinskom) većinom od propisane.
Prema Ustavu, ukoliko istovjetan Zakon bude drugi put usvojen u parlamentu, Đukanović je dužan da ga potpiše, odnosno proglasi.
Prema Ustavu Crne Gore, isključiva nadležnost predlaganja mandatara za sastav nove Vlade pripada predsjedniku države.
Izmjenama Zakona o predsjedniku, parlamentarna većina želi da taj proces prenese na Skupštinu, kako bi DF, Demokrate i Ura pokušali da još jednom kandiduju poslanika i nekadašnjeg diplomatu Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade.
Izvor: Pobjeda
Komentari